Ilustracija (Foto: Pixabay)

On ističe da se najviše pozajmica građanima odnosilo na gotovinske i kredite za likvidnost, koji su zajedno činili 44 odsto plasmana.

"Kada govorimo o kreditima za građane, najniže prosječne efektivne kamatne stope bile su za kupovinu robe široke potrošnje od 1,87 odsto na godišnjem nivou, a najveća prosječna kamatna stopa je bila za gotovinske kredite od 8,27 odsto", precizirao je Pejaković.

On ne očekuje značajnija pomjeranja kamatnih stopa u ovoj godini.

"Najava inflacije, produžetak pandemije, međunarodna kretanja, politička dešavanja, spoljni ekonomski uticaji, rast cijene energenata... odražava se na poslovanje svih privrednih subjekata, tako i banaka, pa su sve prognoze nezahvalne. Svi se nadamo padu intenziteta pandemijskih posljedica, rastu ekonomskih aktivnosti, kreditnog rejtinga države i stranih investicija, što pozitivno utiče na standard i na veću tražnju za kreditima", naveo je Pejaković.

Da bismo imali niže kamatne stope moramo, naglašava, poraditi na unapređenju pravne sigurnosti i efikasnosti naplate plasiranih sredstava.

"Isuviše je veliki broj blokiranih firmi, gdje je značajan broj njih zapao u krizu upravo usljed nemogućnosti naplate plasiranih roba i usluga. To se mjeri posljednjim podacima od 880 miliona eura i 19.300 blokiranih firmi. Moramo kao društvo rješavati ova pitanja u skladu sa međunarodnom praksom, što podrazumijeva i usaglašenost raznih zakona koji tretiraju istu materiju, kako bi se smanjio prostor za tumačenja i odugovlačenje procesa naplate", ukazao je Pejaković.

On je saopštio da nivo kamata u 2022. pozitivno utiče aranžman države sa bankama od 140 miliona eura i najava formiranja garantnog fonda koji bi dijelio rizik sa bankama.