Kako je istakla, u našoj zemlji živi preko 70 hiljada djece uzrasta od 6 do 14 godina.
"Ako prosječni komplet udžbenika košta 70 eura, to znači da roditelji u Crnoj Gori svake godine izdvoje oko pet miliona eura samo za udžbenike osnovne škole, iako zakon predviđa da osnovno obrazovanje treba da bude besplatno", kazala je Kankaraš i dodala:
"Poštujući ustavno načelo o besplatnom osnovnom školovanju obezbjedićemo besplatne udžbenike za učenike osnovnih škola, za prva četiri razreda na teret sredstava lokalnih samouprava, a za ostale razrede na teret sredstava državnog budžeta", istakla je.
Ona ukazuje da u koaliciji "Crno na bijelo" vjeruju da bi najbolje i najisplativije rješenje za sve bilo da udžbenici budu dostupni i on-line, na određenoj platformi odnosno na sajtu Ministarstva prosvjete.
"Napominjem da već sada svi udžbenici postoje u elektronskoj formi jer su morali biti pripremljeni za štampu, tako da se brzo i jednostavno mogu učiniti dostupnim za javnost. Ovaj predlog je primjeren s obzirom na to da je Ministarstvo prosvjete uveliko u procesu digitalizacije nastave ali i zbog toga što smo se deklarisali kao ekološka država koja treba na svaki način da umanji upotrebu štampanog papira", rekla je Kankaraš.
Smatra i da bi besplatnim štampanim ali i elektronskim udžbenicima pomogli ne samo roditeljima koji su suočeni sa finansijskim poteškoćama usljed COVID krize, već bi i umanjili negativni trend na koji je, kako je podvukla, UNICEF skrenuo pažnju u svojoj Studiji o preprekama u obrazovanju u Crnoj Gori (jun 2013.).
"Naime, od ukupne populacije đece osnovnoškolskog uzrasta u prosjeku 95% redovno pohađa osnovnu školu. Preostalih 5% koji ne pohađaju osnovnu školu čine prevashodno pripadnici romske i egipćanske populacije. Korišćenjem elektronskih udžbenika omogućilo bi se ovoj đeci, iz materijalno najsiromašnijih porodica, redovno učenje i pohađanje nastave. Oni bi, ukoliko ne posjeduju svoj računar, mogli učiti preko školskih računara", kaže ona.
Kankaraš zaključuje i da bi implementacijom ove mjere osnovno obrazovanje konačno postalo inkluzivno, tj. dostupno svima, kao što je, podsjeća, predviđeno u članu 75 Ustava Crne Gore.