Plan obuhvata teritorije opština Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj, izuzev prostora nacionalnih parkova i morski pojas do spoljne granice teritorijalnog mora i donosi se za period do 2030. godine.

"Prvi put u planskom dokumentu koji tretira obalno područje ucrtana je linija odmaka linija od 100 metara do koje nije dozvoljeno graditi objekte u uskom obalnom pojasu. Osim toga, Plan propisuje da u širem obalnom pojasu od 1.000 metara u izdvojenim građevinskim područjima nije dozvoljena nova stanogradnja, već isključivo izgradnja u svrhu turističke i privredne djelatnosti", kazali su Dnevnim novinama u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

Pomenuti plan se temelji na Barselonskoj konvenciji, prostornom planu države i strateškim dokumentima.

"Ovaj plan je restriktivan, ali ne osporava, već podržava izgradnju na područjima koja su za to pogodna, na način da se izbjegne narušavanje zaštićenih i potencijalno zaštićenih područja, vrijednih predjela, vrijednih poljoprivrednih i šumskih površina. Plan je predvidio i sprečavanje kontinuirane izgradnje uz obalu i nameće potrebu poštovanja zelenih prodora koji će obezbijediti kontakt uskog obalnog pojasa i ruralnog zaleđa", objasnili su u Ministarstvu.

Glavni strateški ciljeva Plana su između ostalog poboljšanje strukture i kvaliteta smještaja, nova zapošljavanja te povećanje investicija i ukupne turističke potrošnje.

"Udio smještaja mjerenih brojem ležaja u hotelima i turističkim naseljima povećava se sa 21 odsto u 2011. na 55 odsto, dok se udio privatnih kuća i apartmana smanjuje sa 76 na manje od 45 odsto. Takođe, biće otvoreno 13.000 do 18.000 novih radnih mjesta u turizmu i novih 22.000 do 27.000 radnih mjesta u neturističkim djelatnostima, ali indukovanih turističkom aktivnošću", ističu u Ministarstvu.

Kada su u pitanju nove investicije, one mogu dostići, kako tvrde u Ministarstvu turizma, i 15 milijardi eura.

"Realizacija ukupnih novih investicija iznosiće od 13 do 15 milijardi eura, od čega gotovo polovina u novim smještajnim objektima. Ostvarivanje ukupne turističke aktivnosti od 2,8 do 3,2 milijardi eura, uz povećano korišćenje turizma za plasman domaćih proizvoda i usluga, uvećaće efekte turizma na bruto dodatu vrijednost Crne Gore za četiri do pet puta", rekli su u Ministarstvu.

Kao poseban aspekt Plana tretirana je zaštita od zemljotresne opasnosti i upravljanje seizmičkim rizikom na integralnoj i savremenoj osnovi. U tom cilju urađena je odgovarajuća posebna bazna studija pod nazivom "Utvrđivanje zemljotresnog hazarda i smanjenje seizmičkog rizika", koja je sastavni dio Plana.

"Plan predviđa i uspostavljanje mreže ekoloških koridora radi omogućavanja migracije i razmjene genetskog materijala između izolovanih ili prostorno udaljenih staništa. Predviđeno je i umanjivanje građevinskog područja za oko pet odsto (sa sadašnjih 15,5 na oko devet odsto) i povećanje njegove iskorišćenosti na preko 50 odsto." N.D.L.

Vlasnici zemljišta koji su u prethodnom periodu stekli pravo da grade i pribavili građevinske dozvole to mogu i dalje da učine.

"U tom smislu Plan ne predstavlja ograničenje. To se odnosi i na sve one koji će do usvajanja Plana steći to pravo. Međutim, svi oni koji nijesu iskoristili datu mogućnost treba da znaju da se planovi ne donose sa idejom da se nikada ne mijenjaju", objasnili su u Ministarstvu.