U Prijedlogu tog zakona koji je prošle sedmice usvojila Vlada predviđeno je povećavanje osnovne zarade, a ukidanje naknade za radna tijela, komisije i slično.

U ovoj godini za tu stavku u budžetu je planirano 8,42 miliona eura, a lani je sa pozicije ostale naknade u budžetu potrošeno 8,09 miliona, ali iz Ministarstva dodaju da to nije konačna cifra, jer naknade nijesu plaćane samo sa ove pozicije, piše Pobjeda.

„Stoga Ministarstvo finansija ne raspolaže preciznom potrošnjom po ovom osnovu, kao ni podacima o broju zaposlenih koji su ostvarili ove naknade“, naglasili su u ovom resoru.

Izvjesno je, navode, da će, ukoliko zakon bude usvojen, svim zaposlenim u javnom sektoru biti veće zarade, ali na način da se ukidaju naknade za radna tijela, komisije i slične forme, kao i veliki broj dodataka, preko kojih su zarade uvećavane i da se ti dodaci prevedu u osnovnu zaradu.

Na pitanje hoće li i koliko biti veće plate predsjedniku države, Vlade, parlamenta, ministrima, iz Ministarstva su Pobjedi odgovorili da „u grupi od 100 najviših zarada nije ni premijer i nijedan član Vlade“. Dodali su da su u izvršnoj vlasti bile značajno niže zarade u odnosu na ostale dvije grane vlasti.

U Ministarstvu su pojasnili da je u postojećem sistemu bila velika razlika u zaradama po granama vlasti, pri čemu su zarade u izvršnoj vlasti bile značajno niže. "Jedna od činjenica koje smo utvrdili prilikom analize postojećeg sistema jeste da često nivo zarada nije oslikavao odgovornost koju određena pozicija u sistemu vlasti nosi, a posebno u poređenju sa sličnim pozicijama u drugim granama. Shodno tome, izvršena je korekcija u zaradama koje su bile niže u odnosu na odgovarajuće nivoe u drugim granama vlasti“, dodali su u Ministarstvu finansija.

U Ministarstvu kažu da će se pozicija „bruto zarade“ u budžetu povećati, ali neće doći do rasta izdataka planiranog budžeta.

Da li će biti promjena u Prijedlogu zakona i da li će neki koeficijenti biti mijenjani, ostaje da se vidi.

Poslovi u javnoj upravi, po ovom zakonskom tekstu, su podijeljeni u četiri grupe. U prvoj, u kojoj je koeficijent 30 su predsjednici države, parlamenta, Vlade, Vrhovnog i Ustavnog suda. Sa koeficijentom 28 se računa zarada vrhovnog državnog tužioca, četiri boda manje dobija tužilac u Vrhovnom tužilaštvu, 23 boda sljeduju tužioca u Višem, a 18 u Osnovnom tužilaštvu, koliko sljeduje i sekretare Vrhovnog suda, Sudskog, Socijalnog i Tužilačkog savjeta.

Ministrima i poslanicima će se zarada računati na osnovu koeficijenta 26, vicepremijerima i potpredsjedniku Skupštine 27, kao i zamjenicima predsjednika Vrhovnog i Ustavnog suda. Glavni specijalni tužilac imaće platu sa koeficijentom 26, koliko i sudije Vrhovnog i Ustavnog suda. Sudije Apelacionog i Upravnog suda imaće koeficijent 23, sudije Višeg suda 22, Privrednog suda 18,5, a Osnovnog 18. Koeficijent zarada za senatore DRI je 24, koliko i za glavnog revizora, a za predsjednika Privrednog suda poen manje.

Direktori Poreske i uprava carina, za inspekcijske poslove, zatvora, Agencije za zaštitu ličnih podataka, Centra za posredovanje i Agencije za mirno rješavanje sporova imaće koeficijent 19. Inspektorima će se plate računati po koeficijentu 7,4 i 7, savjetnicima u rasponu od 6,5 do 4,8, referentima od 4.1 do 3,5, a namještenicima od 3.1 do 2,6, zavisno od ranga.

Ni gradonačelnici neće imati jednake zarade, već će one ubuduće zavisiti od broja stanovnika opština kojima su na čelu. Tako će oni u opštinama do deset hiljada stanovnika imati koeficijent 18, od 10 do 50 hiljada 20, od 50 do 100 hiljada 22, a iznad 100 hiljada stanovnika 25.

U Ministarstvu finansija nijesu odgovorili na pitanje da li je tačno, kako su javili mediji, da bi 800 funkcionera moglo da koristi odredbu da dvije godine primaju platu nakon prestanka funkcije, ali su rekli da se radi o ograničenom broju s obzirom na ograničenja u Prijedlogu zakona.

„Nakon prestanka funkcije, zaposleni u javnom sektoru, samo ako je neraspoređen, ima pravo na ovu naknadu. Ne može je koristiti ukoliko postoji drugo radno mjesto na koje se može rasporediti“, kazali su u Ministarstvu.

Pripravnicima do 60 odsto

Prijedlogom zakona se predviđa da zarada pripravnika sa trećim i četvrtim nivoom kvalifikacije obrazovanja bude 40 odsto prosječne zarade, petim i šestim 50 odsto.

I za sedmi nivo kvalifikacije obrazovanja predviđeno je 60 odsto prosječne zarade u prethodnoj godini navodi se u zakonu.

Specijalni dodatak

Zaposleni, predviđa Prijedlog zakona, može ostvariti dodatak na osnovnu zaradu najviše do 45 odsto osnovne plate.

Ovaj dodatak može se dobiti za noćni i rad u vrijeme poraznika, prekovremeni rad i za dežurstvo i pripravnost...

„Zaposleni koji radi na specifičnim poslovima u predmetima organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca, terorizma i ratnih zločina ostvaruje pravo na specijalni dodatak. Radna mjesta, uslove, način ostvarivanja i iznos dodatka utvrđuju se propisom Vlade na predlog Ministarstva. Osnovna zarada zaposlenog uvećava se za svaku započetu godinu radnog staža 0,5 odsto“, navodi se, između ostalog, u predloženom zakonu.

U Ministarstvu naglašavaju da će biti ukinute sve naknade za upravne odbore, komisije, savjete i radna tijela, osim za Komisiju za sticanje stručnih zvanja, čiji se rad finansira iz naknada koje plaćaju kandidati.