Predstavnici ovog resora, međutim, nijesu mogli da preciziraju koliko će nas koštati formiranje naftnih rezervi, niti kako će obezbijediti novac, ali su naveli da će koristiti ,,najbolju evropsku praksu i iskustva“.

“Usvajanjem zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima omogućiće se formiranje tijela koje će nakon sagledavanja mogućnosti, potrošnje naftnih derivata i stanja skladišnih kapaciteta moći definisati rokove za potpunu implementaciju obaveze formiranja strateških rezervi”, kazali su Pobjedi iz Ministarstva ekonomije.

Poručili su da će se formiranjem naftnih rezervi, saglasno Direktivi Evropskog savjeta i prijedlogu zakona u potpunosti obezbjediti sigurnost snabdijevanja potrošača svim vrstama naftnih derivata u slučaju globalnog poremećaja snabdijevanja.

Naveli su da je 2016. godine obavljena javna rasprava o Nacrtu zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, što je nužan, ali ne i jedini uslov usvajanja prijedloga zakona.

“Bili smo svjedoci organizacionih promjena u sistemu javne uprave, koje su morale da budu prepoznate i kroz tekst nacrta zakona. S tim u vezi u toku je prikupljanje mišljenja od nadležnih institucija na pripremljeni nacrt i očekujemo da će i taj dio obaveza biti uskoro završen. Sve to značiće otvoren put usvajanju prijedloga zakona u najskorijem periodu”, rekli su iz Ministarstva ekonomije.

Naveli su da strateške rezerve naftnih derivata predstavljaju obavezne rezerve naftnih derivata koje su na raspolaganju državama članicama EU.

“Ovim rezervama, koje obezbjeđuju sve članice EU, postiže se sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima svih članica EU, u slučajevima nemogućnosti redovnog snabdijevanja”, rekli su predstavnici Ministarstva.

Iz Ministarstva je saopšteno da je prijedlog zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima urađen u saglasnosti sa direktivom Evropskog savjeta br. 2009/119/EZ od 14. septembra 2009. godine. U toj direktivi definisan je način određivanja, količina i vrste naftnih derivata koje bi trebale biti obezbijeđene kao dio ukupnih, evropskih, strateških rezervi naftnih derivata. Predstavnici Ministarstva su saopštili da će Crna Gora prema ukupnoj potrošnji naftnih derivata definisati vrste, količine i rokove ispunjavanja obaveza,na način definisan ovom direktivom.

“Nakon usvajanja zakona i formiranja tijela koje će biti odgovorno Crnoj Gori i državama EU za implementaciju te direktive, biće poznat vremenski okvir i dinamika formiranja strateških rezervi naftnih derivata2, objasnili su iz Ministarstva ekonomije i naglasili da primjena tih propisa predstavlja jedan od složenijih zahtjeva u cilju postizanja usklađenosti sa evropskom legislativom i predstavlja jedno od mjerila za zatvaranje Poglavlja 15.

Naveli su da je potrebno obezbijediti, u Crnoj Gori ili inostranstvu, skladišne kapacitete.

“Tek nakon donošenja odluke o načinu obezbjeđivanja potrebnih količina, znaćemo i koliko je sredstava neophodno za tu namjenu. Sada možemo da potvrdimo da ćemo i u tom smislu koristiti najbolju evropsku praksu i iskustva”, istakli su predstavnici Ministarstva.

Podsjetili su da Crna Gora posjeduje određene potencijalneskladišne kapacitete u Baru i Bijelom Polju.

Iz Ministarstva ekonomije su Pobjedi prije skoro tri godine saopštili da se minimalne strateške rezerve formiraju za najmanje 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza ili za 61 dan prosječne dnevne potrošnje u prethodnoj godini, u zavisnosti koja je količina veća.

Predstavnici Ministarstva su tada saopštili da se minimalne strateške rezerve formiraju postepeno, s tim da minimalna količina rezervi mora da bude formirana najkasnije do 31. decembra 2022. godine. Iz Ministarstva su ranije objsnili da se rezerve mogu čuvati u gotovim proizvodima i u nematerijalnom obliku (tiketi).