Društveni mediji nesumnjivo su proširili naš krug prijatelja, ali su ga i drastično razrijedili.

Od stotina i stotina ‘prijatelja’, oni koji vam redovno lajkaju i komentarišu slike nisu nužno svi ljudi kojima bismo se obratili u kriznim situacijama.

Ne bismo mogli imati smislene odnose s ovim velikim brojem ljudi, čak i da to želimo.

Na osnovu veličine ljudskog mozga u poređenju s većinom sisavcima, pretpostavlja se da postoji ograničen broj prijatelja s kojima se možemo družiti, a koje on organizuje u slojeve prema emocionalnoj dubini.

Procjenjuje da u našem najbližem sloju, koji čine oni koje bismo nazvali bliskim prijateljima ima mjesta za najviše pet osoba.

U sljedećem sloju ima mjesta za dodatnih 10, a u trećem sloju je 35.

U završnom sloju imamo mjesta za još 100 ljudi, što znači maksimalni kapacitet naše mreže 150 ljudi.

Zbog rasprostranjenosti društvenih medija u našem životu trošimo više vremena njegujući ove površne odnose iz zadnja dva sloja od izuzetno vrijednih pojedinaca koji se nalaze u našem najbližem krugu.

Uprkos povezanosti sa širokom mrežom, ako nam nedostaje taj prvi sloj, vjerovatno ćemo se osjećati usamljeno.

Jedna studija otkrila je da je imati bliske prijatelje još važniji za faktor sreće i blagostanja od porodice u kasnijem životu.

Oko sebe bi trebali zadržati ljude koji vas čine srećnima ili barem na neki način pridonose vašoj dobrobiti.

Ne bi trebali dopustiti da tokom života naša prijateljstva izblijede, a mi ostanemo sami.

Image by florentiabuckingham from Pixabay

CdM / wall.hr