Kako je saopšteno, riječ je o jednoj od najstarijih knjiga na prostoru Crne Gore i najviše kulturne crijednosti.

Kako je prisutnima kazao, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, “Kotorski misal”je star preko osam stoljeća i jedna je od najstarijih knjiga na tlu Crne Gore. Knjiga je, kaže on, citirajući tvrdnje dr Lenke Blahove Čelebić, najvjerovatnije pisana na tivatskoj Prevlaci, u bnediktanskom samostanu na što upućuje sam sadržaj Misala, gdje se pominje misa za Papu i opata, al ii za cara i kralja, kazao je Deković.
Posebnu zahvalnost dugjemo, kazao je on, dr Lenki Blehovoj Čelebić, koja je radom na Misalu, nastavila izvanredan rad svoje naučne ostavštine, vrijedne za Boku Kotorsku i Crnu Goru u cjelini, koju čine djela kao što su: “Hrišćanstvo u Boki od 1200 do 1500” i “Žene srednjovjekovnog Kotora”.

Deković je izrazio zahvalnost Javnoj ustanovi Narodna biblioteka Budve i Udruženju izdavača i knjižara Crne Gore, kao organizatorima književnog festivaa “Ćirilicom” u Budvi, što sui m omogućili, da široj public ii javnosti, predstavimo ovo kapitalno djelo.

Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske gradjanske inicijative, pjesnik i poslanik u Skupštini Crne Gore je pored ostalog kazao, da je “Kotorski misal” bitan iz više razloga. On ima, kako je kazao, svoju duhovnu, identitetsku, socijalnu i političku vrijednost.

Kada je riječ o duhovnom značaju Misala, želim napomenuti, da živimo u vremenu, koje karakteriše jedan poseban zaborav. Današnje vrijeme peti od zaborava i nama se nudi u spoznajnom smislu, samo ono što je materijski dohvatljivo, a iza toga nema ništa, kazao je Vuksanović.

Kotorski misal, kao liturgijska knjiga, iatiče on, parakselans je djelo koje uprisutnjuje metafizički, u naš pojmovni svijet. Zbog toga je on hrana i nadahnuće svima, koji žive život duha i koji ga cijene.

Ova knjiga, koja je nastala u prvoj polovini 12-tog stoljeća, za našu zajednicu ima veliku vrijednost, jer pored materijalnih dokaza našeg trajanja, govori, da smo duboko ukorijenjeni u ovom prostoru id a smo ovaj proctor oplemenili duhovnim blagom. Kada govorimo o suštinskom karakteru Kotorskog misala i njegovom značaju, želim reći, da kultura, ako je kultura, ona je uvijek afirmativna. Smatram da ne postoji rat kultura, već nekulture. Kulture su uvijek po meni bliske. One se prepliću i komplementarne i oplodjuju se u novu vrijedost, kao što se to dogodilo večeras u Budvi. Jer, u sklopu manifestacije koja nosi naziv “Ćirilicom”, mi pričamo o latinskoj kulturnoj baštini, tj. u okviru ćirilice, pričamo o latinici. To je nešto, što treba da sluti na čast i nama i vama, kazao je pored ostalog, predsjednik HGI i poslanik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović.

Dr Lenka Blehova Čelebić, koja je u Berlinu paleografski obradila i rasčitala Kotorski missal je istakla, da svaka država koja može da se pohvali, da posjeduje ovakav rukopis, ima značajnu stavku u svojoj kulturnoj baštini. Naš rukopis je važan, jer nam govori o našoj crkvenoj i kulturnoj istoriji, ali je važan i za nacionalnu, al ii istoriju Evrope. Jer, ova knjiga je značajna za kulturnu bašatinu Crne Gore, ali je i naša ulaznica za evropsku kullturu, kazala je izmedju ostalog, dr Lenka Blehova Čelebić.
Autor dugometražnog filma Kotorski isal Gojko Čelebić koji je sniman u Njemačkoj je govorio o toku snimanja, ističući, da je

Kotorski missal izložen u Državnoj biblioteci u Berlinu, ted a je kategorisan kao manuscript svjetske klase, najviše kulturne vrijednosti.