Foto: OŠ Mirko Srzentić

„Izuzetno smo ponosni što smo među pet nominovanih ustanova za ovu nagradu. U konkurenciji je pet vaspitno-obrazovnih ustanova, a izuzetno smo ponosni što se naša škola nalazi među kandidatima za ovo priznanje", naglašava Kurtović, ističući da vođenje škole za nju nije posao, već životni poziv.

„Kada je rad u školi u pitanju, odgovor je vrlo jednostavan: ne možete raditi u školi ako taj rad doživljavate kao posao i obavezu. Rad u školi je životno opredjeljenje, potreba da budete prosvjetni radnik, a ne samo nastavnik zaposlen na određeno ili neodređeno vrijeme. To nije 4–6 časova dnevno, slobodna tri mjeseca ljeti, jedan mjesec zimi, vikendi i praznici. Rad u školi nije samo administracija, već duboka posvećenost i potreba da probudite želje i interesovanja djece i da ih usmjerite na pravi put“, objašnjava ona.

Kako dodaje, rad u manjim sredinama ima svoje prednosti, među kojima se ističe to što su svi uspjesi, aktivnosti i rezultati mnogo vidljiviji – ali isto tako i propusti, a mladim kolegama poručuje:

„Nije problem pogriješiti u izboru profesije, ali je veliki problem ako, čak i kada shvatite da ste pogriješili, ne odlučite da promijenite pravac. Upravo to učimo i djecu – da nije problem ako nešto ne znamo, već ako ne ostavimo prostora da naučimo.“

Prilagođavanje individualnim potrebama učenika u crnogorskom sistemu obrazovanja

Kako objašnjava Kurtović, prilagođavanje obrazovanja individualnim potrebama učenika izuzetno je važno, ali je teško očekivati da se taj ideal ostvari, naročito u prekobrojnim odjeljenjima, gdje nastavnici često nemaju dovoljno vremena i resursa da se posvete svakom učeniku pojedinačno.

"Naš obrazovni sistem prepoznaje značaj ovog pristupa i preporučuje ga u praksi, ali realna primjena nailazi na brojne izazove. Upravo zbog toga, u našoj školi organizujemo brojne dodatne aktivnosti kroz koje nastojimo da odgovorimo na individualne potrebe učenika kako bi razvili svoje potencijale na način koji im najviše odgovara", dodaje.


Foto: OŠ Mirko Srzentić

Uvođenje školskih uniformi

Govoreći o smanjenju socijalnih razlika u školama, Kurtović je pohvalila inicijativu Druge osnovne škole u Budvi za uvođenje školskih uniformi u vidu pilot programa.

„Smatram inicijativu Druge osnovne škole u Budvi odličnim primjerom dobre prakse. Posebno bih istakla otvorenost škole i nastavnika za ovakve promjene, kao i značajno prihvatanje ove ideje od strane roditelja. Ovakve inicijative mogu igrati važnu ulogu u smanjenju socijalnih nejednakosti, jer školske uniforme doprinose stvaranju osjećaja jednakosti među učenicima. U našoj školi postoji, prema riječima učenika, pravilnik o oblačenju, kojim smo uspjeli djelimično smanjiti socijalne razlike među učenicima. Nažalost, prije dvije godine inicijativa Savjeta roditelja za uvođenje školskih uniformi nije naišla na odobravanje većine roditelja“, govori ona.

Podrška zajednice ključ uspjeha

Kada je riječ o smanjenom interesovanju za učenje, ona navodi da su najuspješniji u nižim razredima osnovne škole, kada postoji velika želja za učenjem, dodajući da je upravo u tom periodu ključno razviti osjećaj radoznalosti, postaviti temelje motivacije i stvoriti pozitivan odnos prema učenju.

"Uloga školske zajednice u vraćanju interesovanja za učenje je neprocjenjiva. Nastavnici, roditelji i učenici moraju sarađivati kako bi škola postala okruženje koje inspiriše, podržava i prilagođava se potrebama svakog djeteta. Ključ je u inovativnom pristupu nastavi, korišćenju savremenih metoda učenja, uključivanju praktičnih aktivnosti i osiguravanju da učenici vide značaj stečenog znanja u stvarnom životu", navodi Kurtović.

Razvoj kritičkog razmišljanja i zimska škola "More znanja"

Kada je riječ o razvoju kritičkog razmišljanja među učenicima, direktorica naglašava je ono od suštinskog značaja, jer omogućava djeci da donose informisane odluke i rješavaju probleme na kreativan način.

"Iako ove vještine obrazovni sistem prepoznaje i preporučuje, njihova realizacija u praksi je otežana zbog preopterećenosti nastavnih planova nepotrebnim činjenicama i administrativnim zadacima. U našoj školi, razvoj kritičkog mišljenja se sprovodi kroz redovne nastavne aktivnosti, ali i kroz dodatne programe. Posebno bih istakla rad sekcije robotike, koju pohađa veliki broj učenika raspoređenih u tri grupe. Pored toga, kroz projekte finansirane od strane Fonda za inovacije Crne Gore, značajno utičemo na razvoj ove vještine organizovanjem zimske i ljetnje škole, kao i kroz našu laboratoriju za inovacije", dodala je.

Pored toga, Kurtović je najavila petodnevnu zimsku školu “More znanja”, koja će se održati sredinom januara u OŠ Mirko Srzentić. Kako objašnjava, ova inicijativa predstavlja još jedan korak ka osposobljavanju učenika za izazove savremenog doba, sa posebnim fokusom na inovacije i kritičko razmišljanje.


Foto: OŠ Mirko Srzentić

STEM i inovacije: Priprema za budućnost

U kontekstu obrazovne reforme, Kurtović ističe važnost modernizacije obrazovnog sistema sa posebnim fokusom na STEM predmete (nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku).

„Kao ključ za modernizaciju obrazovnog sistema u Crnoj Gori smatram izmjenu kurikuluma, što bi podrazumijevalo i reviziju udžbenika i predložene udžbeničke literature. Naš obrazovni sistem treba da se prilagodi savremenim potrebama i globalnim trendovima, čime bi omogućio djeci da razvijaju vještine koje su ključne za 21. vijek. Povećanje broja časova STEM predmeta (nauka, tehnologija, inženjering i matematika) smatram posebno važnim, jer će učenicima omogućiti da steknu potrebne kompetencije za profesije budućnosti“, objašnjava ona.

Kurtović zaključuje da je neophodna i reforma obrazovnih programa na fakultetima, kako bi se školovao kadar sposoban da odgovori na izazove modernog obrazovanja, ističući da su ove promjene ključne za poboljšanje kvaliteta nastave i pripremu naših učenika za budućnost.


M.O.