Foto: gov.me

Glavna zapažanja nakon obilaska porodilišta odnose se na potrebu značajnih poboljšanja u oblasti prevencije i kontrole infekcija. Procjenjivači su utvrdili da u službama nijesu ili su nedovoljno upoznati sa nacionalnim protokolima ili se oni ne ažuriraju. Utvrđeno je da ne postoji djelotvoran i funkcionalan sistem kontinuirane medicinske edukacije ljekara, ali ni sestara.

Šimun: Posvećeno ću raditi na unapređenju kvaliteta njege majki i novorođenčadi

Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun istakao je da je bezbjedan porođaj od ključnog značaja za zdravlje i dobrobit i žene i novorođenčeta, a to podrazumijeva djelotvoran klinički menadžment, ali i zadovoljenje prava pacijenata u ovom važnom životnom trenutku kako za pojedinca, u prvom redu majku, a potom i novorođenče, kompletnu porodicu, pa nadalje zajednicu i društvo u cjelini.

“Iako je primijećeno poboljšanje u odnosu na ranije procjene, ovaj izvještaj prepoznao je ključne oblasti koje dalje treba unaprijediti i dao dodatne preporuke da se kvalitet njege unaprijedi u svim ustanovama u Crnoj Gori. Kao neko ko je svoj profesionalni poziv opredijelio i vezao za ovaj, mogu slobodno reći, najljepši dio zdravstvene njege, obećavam da ću i sada kao donosilac odluka posvećeno raditi na unapređenju kvaliteta zdravstvene njege majki i novorođenčadi”, poručio je Šimun.

On je kazao da je Strategijom razvoja zdravstva od 2023-2027. u Crnoj Gori predviđen rad na uspostavljanju operativnog sistema kontrole kvaliteta kroz različite nivoe zdravstvene zaštite što podrazumijeva i unapređenje baza podataka, i poboljšanje korišćenja podataka kroz izradu plana za praćenje kontrole kvaliteta.

“Njega na porođaju je važna i s aspekta podrške optimalnom ranom razvoju djeteta. Stoga, Strategija ranog razvoja djeteta predviđe niz aktivnosti koje su vezane za unapređenje zdravstvene zaštite budućih majki, jačanje znanja i vještina zdravstvenih radnika u oblasti njege majki i novorođenčadi, i unapređenja infrastrukture ustanova, uključujući postojanje individualnih porođajnih sala”. kazao je Šimun i naglasio kako vjeruje da će ovaj Izvještaj ”biti dobra baza i polazna osnova za implementaciju svih naprednih praksi koje poznaje savremena medicina, a koju možemo primijeniti u našim uslovima.”

Santander: UNICEF će podržati primjenu preporuka

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander kazao je da, kako bi se što prije unaprijedio kvalitet njege svih majki i beba, u skladu sa međunarodnim standardima, Vlada i Ministarstvo zdravlja treba da pretoče preporuke ove analize u akcioni plan sa jasnim aktivnostima, budžetom i rokovima.

On je dodao da će UNICEF podržati Ministarstvo zdravlja da primijeni preporuke ove analize, a to uključuje i organizaciju hitne obuke o neonatalnoj reanimaciji, što je jedna od ključnih preporuka koja treba što prije da se realizuje u svim ustanovama.

Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja doc dr Milena Cojić istakla je da je Crna Gora uspjela da smanji nivo smrtnosti novorođenčadi sa 6:100.000 na 2: 100.000.

Veliki procenat porođaja carskim rezom

Ginekološkinja, doc dr Gordana Vukčević iz KCCG-a je kazala da je ocjenjivanje stanja u porodilištima bilo nepristrasno, jer su bili angažovani upravo tamo gdje ne rade.

Govoreći o problemima koje su međunarodni i domaći procjenjivači prepoznali, ona je ocijenila da se u velikom broju govori o medikalizaciji porođaja i carskom rezu kao intervenciji koja spašava život majke i bebe, ali koja nosi istovremeno i dosta rizika i opasnosti.

“U izvještaju se govori i o velikom procentu operativnog završetka porođaja posebno kod prvorotki, kao i o potrebi za boljom standardizacijom na nivou cijele Crne Gore. Pri tom mislim na sve ono što i u opremi i u osoblju treba da pružimo našim pacijentima”, navela je Vukčević.

Prema njenim riječima, kao slaba tačka prepoznata je infrastruktura u porodilištima.

“Samo jedno porodilište u Crnoj Gori ima individualne porođajne sale u kojima može da se obezbijedi kontinuirano prisustvo partnera i kvalitetne njege. Iz toga proizilaze mnogi drugi problemi. Nema adekvatnih statističkih indikatora, odnosno jedinstvene komunikacije na nivou države, podaci se sabiraju na papiru. Ti statistički podaci nam ne mogu koristiti kao baza za dalje planiranje kako poboljšati zdravstvenu njegu. Procjenjivači su primijetili i da nije u cijeloj Crnoj Gori zadovoljavajući nivo opreme koja se smatra standardom u ginekologiji, akušerstvu I neonatologiji”, istakla je Vukčević.

Procjenjivači su naišli i na potrebu da se unaprijedi vaginalni porođaj, odnosno prve faze porođaja. Podsjećajući na uslove, nepostojanje odvojenih sala i nemogućnost prisustva porođaju, Vukčević je navelada se samim tim ne mogu porodice uključiti u donošenje odluka koje su bitne za liječenje.

“Izostaje i slobodno biranje položaja tokom druge faze porođaja. Podrška zdravstvenih radnika nije dovoljna ni dovoljno adekvatna kada je riječ o informisanju, savjetovanju i ohrabrivanju i fizičkoj pomoći porodiljama da odaberu najudobniji, neležeći položaj tokom druge faze porođaja. Zapaženo je da upotreba partograma nije dovoljno djelotvorna za vođenje porođaja i donošenje odluka i ne koristi se najnoviji partogram SZO iz 2020. godine”, rekla je Vukčević.

U analizi je evidentirana previsoka stopa carskog reza, izuzev u Kliničkom centru Crne Gore. Stope se kreću od 29,4 % u KCCG do 58 odsto u jednoj od ustanova. Mnoge od ustanove obuhvaćenih procjenom nemaju posebne obrasce za postoperativno praćenje porodilja. Carski rez se u mnogim ustanovama i dalje najčešće obavlja pod opštom anestezijom. Poslije carskog reza, novorođenče se odvaja od majke na period od šest do 24 sata. I dalje se koriste neke nedjelotvorne rutinske procedure, kao što su klistiranje, brijanje pubučne zone, liberalna primjena epiziotomije.

Unaprijediti neonatalnu njegu

Pedijatrica neonatolog dr Milorada Nešović, koja je učestvovala u procjeni, podsjetila je na najvažnije segmente optimalne njege i zdravstvene zaštite novorođenčeta, a to su reanimacija, termoregulacija, podoj i nerazdvajanje od majke, kao i zaštita od infekcije.

Kazala je da čak i kada postoje statistički podaci oni se ne koriste za unapređenje kvaliteta njege. Problem je i što medicinska dokumentacija nije standardizovana na nivou Crne Gore i protok informacija nije adekvatan.

“Rutinska neonatalna njega se može unaprijediti, posebno kod kontrole hipotermije. Cjelokupno medicinsko osoblje koje brine o novorođenčadima mora proći redovnu obuku iz neonatalne reanimacije. Majke nijesu uključene u njegu priojevremeno rođenih ili bolesnih beba (kengur metoda), a očevima i rođacima nije dozvoljeno da posjećuju bolesnu novorođenčad. U porodilištima ne postoji CPAP sistemi za liječenje beba sa sindromom respiratornog distresa, osim u IBD, ključna su zapažanja neonatalnog tima koji je učestvovao u analizi.”

Nešović je ukazala i na to da se kontakt koža na kožu sprovodi u svim porodilištima, ali nije uvijek po standardima trajanja ili se kasno započinje.

“Nekada se i nepotrebno prekida zbog procedura koje se mogu odložiti. Tome doprinosi i veliki broj medikalizovanih porođaja, odnosno velika stopa carskog reza”.

Preporuke na nacionalnom nivou

-Izrada Nacionalnog programa perinatologije

– Unapređenje, prikupljanje i analizu statističkih podataka o zdravlju majki, novorođenčadi i djece

-Potrebno je uspostaviti nacionalne kliničke protokole u akušerstvu i neonatologiji zasnovane na dokazima i pratiti njihovu primjenu

– Unaprijediti regulatornu osnovu – ponovo razmotriti, osnažiti I zakonski urediti ulogu babica

– Promovisati izgradnju kapaciteta i kontinuirani profesionalni razvoj zdravstvenih radnika

– Osnažiti i razviti kapacitete referentnih ustanova u cilju unapređenje kvaliteta

– Institucionalizovati kontinuirano unapređenje kvaliteta u zdravstvenim ustanovama

– Unaprijediti perinatalne usluge upućivanja preko službe hitne pomoći

– Organizovati redovne informativne, edukativne I komunikacione kampanje

Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa predstavništvom UNICEF-a u Crnoj Gori i uz stručnu pomoć međunarodne fondacije CURATIO, sprovelo je treću procjenu kvaliteta njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori, sa ciljem procjene napretka u odnosu na prethodnu, koja je sprovedena 2016. godine. Takođe, primarni zadatak je i predlog prioritetnih aktivnosti čiji je cilj unapređenje kvaliteta njege majke i novorođenčeta, kako na nivou ustanove, tako i na nacionalnom nivou, uzimajući u obzir svaki od temeljnih faktora koji utiče na kvalitet njege.

Procjenu su sprovela tri međunarodna konsultanta uz tim od 16 nacionalnih koprocjenjivača formiranih od strane Ministarstva zdravlja u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore i uz podršku UNICEF-a.

(roditelji.me)