Foto: Ilustracija

Kako je Pobjedi kazao direktor Direktorata za razvoj stanovanja Marko Čanović donijeto je i 175 rješenja o legalizaciji, što ukupno, sa ranije donijetim rješenjima o legalizaciji, čini cifru od 1.185 legalizovanih objekata. U opštini Nikšić donijeto je 258 rješenja o legalizaciji, Glavnom gradu 152, u Danilovgradu 145, Bijelom Polju 123, Tuzima 78, Tivtu 66, Rožajama 55, Žabljaku 53.

Čanović navodi da je od 52.303 podnijeta zahtjeva za legalizaciju na nivou države obrađeno više od 45.000, odnosno 86 odsto.

“Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, donijeto je 6.364 rješenja o prekidu postupka, bilo da se radi o razlozima neusklađenosti sa planovima ili o prekidu postupka radi rješavanja imovinsko pravnih odnosa”, precizira sagovornik.

Čanović kaže da je važno da je izmjenama zakona „otvorena“ mogućnost podnošenja zahtjeva za legalizaciju, bez prekluzije, što znači bez određivanja roka do kada se zahtjevi mogu podnositi. Još jedna značajna novina odnosi se na činjenicu da je stvorena pretpostavka za donošenje rješenja o legalizaciji, u skladu sa smjernicama planskog dokumenta za objekte koji su prepoznati važećim planovima, a ne ispunjavaju neki od urbanističkih parametara.



Izvot: Investitor

“Ova izmjena ima za cilj otklanjanje prepoznatih proceduralnih prepreka pri donošenju rješenja o legalizaciji, jer većina važećih planskih dokumenata sadrži smjernice kojim su u prostoru prepoznati bespravno sagrađeni objekti. Kroz planske dokumente su „uklopljeni“ svi objekti pod uslovom da ne narušavaju osnovnu razvojnu koncepciju planskog dokumenta“, kazao je Čanović.

Međutim, dalje objašnjava da većina bespravnih objekata ne ispunjava neki od urbanističkih parametara koji planska dokumenta propisuju za novu gradnju, pa formalno nijesu bili ispunjeni uslovi za donošenje rješenja o legalizaciji, te su se postupci prekidali do donošenja Plana generalne regulacije.

“Kako je namjera da ovi objekti ostanu u prostoru, jer već postoji planski dokument koji to stanje uvažava, cjelishodno je bilo stvoriti pretpostavku za donošenje rješenja o legalizaciji za objekte koji su prepoznati važećim planovima, ali ne ispunjavaju neki od urbanističkih parametara za novu gradnju, ukoliko planski dokument takvu mogućnost ostavlja u smjernicama”, kazao je Čanović.

Takođe, dodaje on, data je mogućnost donošenja rješenja o legalizaciji za pomoćne objekte u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave kojima se uređuju pomoćni objekti, te precizirano da se za pomoćne objekte ne izdaju smjernice za usklađivaje spoljnog izgleda, što je slučaj kod ostalih bespravnih objekata.

“Ne mogu se legalizovati oni objekti koji su bespravno sagrađeni, a ne nalaze se na orto foto snimku iz 2017-2018. godine”, napomenuo je Čanović.

Objašnjava da se rješenje o legalizaciji može donijeti za bespravni objekat koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima i/ili smjernicama važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno planskog dokumenta donešenog shodno Zakonom propisanoj proceduri.

“Ali ukoliko to nije slučaj, postupak se prekida do donošenja Plana generalne regulacije. Takođe, uslov za donošenje rješenja o legalizaciji su riješeni imovinsko pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to takođe jedan od razloga za prekid postupka”, kazao je Čanović dodajući da nakon rješavanja prethodnog pitanja, odnosno donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinsko pravnih odnosa postupci će se nastaviti.

“Prema prikupljenim podacima, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte, odnosno naknade za urbanu sanaciju: u budžete jedinica lokalne samouprave je uplaćeno 2.459.917 eura na ime ove naknade, dok je obračunati iznos 4.170.944 eura. Naime, naknada za urbanu sanaciju po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta može da se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina, precizira Čanović dodajući da shodno odredbama Zakona jedinica lokalne samouprave dužna da sredstva ostvarena od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte i naknade za korišćenje prostora koristi za urbanu sanaciju i za obezbjeđivanje alternativnog smještaja, u skladu sa ovim zakonom.

Što se tiče troškova prijavljivanja za legalizaciju kao i dobijanja rješenja o legalizaciji on naglašava da je izmjenama Zakona ukinuta obaveza izrade projekta izvedenog stanja objekta, te smanjeni troškovi legalizacije.

“Da budem precizan, ukinuta je obaveza izrade projekta izvedenog stanja bespravnog objekta, izvještaj o pozitivnoj reviziji projekta izvedenog stanja bespravnog objekta kao i davanje izjave revidenta da je objekat izgrađen u skladu sa revidovanim projektom izvedenog stanja bespravnog objekta. Cilj je bio pojednostavljenje postupka legalizacije, ali koje neće ići na štetu bezbjednosti imalaca objekata i trećih lica, jer je vlasnik bespravnog objekta koji ne spada u objekte osnovnog stanovanja dužan da dostaviti analizu privrednog društva koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta u zavisnosti od površine objekta”, precizirao je Čanović.

Po njegovim riječima postupak legalizacije je zakonom formulisan kao kompleksna procedura koja obuhvata provjeru više činjenica-uslova, i postupanja su određena specifičnošću svakog od njih.

“Formulisanjem utvrđene procedure vodili smo računa da se kroz ovaj proces osigura prvenstveno bezbjednost i sigurnost građana koji u njima žive ili borave, ali i pravna sigurnost imovine i uvećanje vrijednosti te imovine. A to se može postići samo cjelovitom procedurom koja rezultira rješavanjem imovinsko pravnih odnosa, provjerom stabilnosti objekata izgrađenih suprotno propisima i uvođenjem tih objekta u sistem planiranja prostora, u skladu sa pravilima struke”, kaže Čanović.

Svaki zahtjev, odnosno postupanje po zahtjevu ima određenu specifičnost, jer sama bespravna gradnje ima više pojavnih oblika što se, kako ocjenjuje, zakonom i prepoznalo.

“Procedura, odnosno dokazi koji se dostavljaju u postupku su različiti u zavisnosti od namjene objekta i njegove površine. Zakon prepoznaje i svojstvo vlasnika bespravnog objekta, pa su prepoznati objekti osnovnog stanovanja, odnosno oni objekti koji su građeni sa ciljem rješavanja stambenog pitanja vlasnika i članova njegove porodice”, kazao je Čanović napomenuvši da su za te objekte predviđeni izuzeci koji olakšavaju plaćanje naknade za urbanu sanaciju.

“Za te objekte se naknada može plaćati u ratama na period od 20 godina, i za te objekte je propisana mogućnost da legalizuju objekat a da ne rade tehničku dokumentaciju, čija je izrada propisana kao obaveza za objekte površine preko 200 metara kvadratnih”, tvrdi sagovornik.

A postupak legalizacije podrazumijeva identifikaciju objekta na orto foto snimku i provjeru usklađenosti sa postojećom planskom dokumentacijom, što je novim zakonskim rješenjem povjereno privrednim društvima koja su ovlašćena za obavljanje djelatnosti revizije tehničke dokumentacije i stručnog nadzora.