U WWF-u tvrde kako je to velikim dijelom rezultat uništavanja okoline, što doprinosi i pojavi bolesti poput pandemije COVID-19, pa pozivaju na hitne mjere kako bi se trend preokrenuo do 2030. zaustavljanjem uništavanja prirodnih staništa i reformom prehrambenog sistema.

Izvještaj o stanju planeta predstavlja sveobuhvatnu studiju stanja prirode kroz Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati stanje broja populacija divljih vrsta.

"Iako ti pokretači uključuju prenamjenu zemljišta i trgovinu divljim vrstama, glavni uzrok dramatičnog smanjenja populacija gubitak je i degradacija staništa, uključujući i sječu šuma, sve zbog načina proizvodnje hrane", tvrdi WWF.

Izvještaj o stanju planeta 2020. pokazuje da ubrzano uništavanje prirode, kao posljedica ljudskih aktivnosti, ima katastrofalne utjecaje ne samo na populacije divljih vrsta, nego i na ljudsko zdravlje i sve druge aspekte ljudskih života, ističe generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini, prenosi portal RadioSarajevo.

Najugroženija je biološka raznolikost slatkovodnih ekosistema. Od 1970. populacije slatkovodnih vrsta smanjile su se za 84 posto, više nego one koje žive u šumama ili okeanima. Svjetske rijeke pretrpane su postojećom i planiranom infrastrukturom, potrošnja vode raste iz godine u godinu, slatkovodna ribolovna područja prelovljena su, a životi miliona ljudi postaju sve nesigurniji, kažu u WWF-u.