On je, govoreći u parlamentu tokom Premijerskog sata, kazao da je za treći set mjera, koje je Vlada pripremila, samo kratkoročni set predloženih mjera u turizmu vrijedan 67,85 miliona eura do 2022. godine.

„On uključuje subvencionisanje kamatne stope za reprogram kredita kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i poslovnih banaka, vrijedan 12 miliona eura, primjenu snižene stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od sedam odsto na period od godinu, vrijednu 16 miliona eura, kreditnu liniju kod IRF-a za likvidnost i obrtna sredstva sa subvencionisanom kamatnom stopom za izdavaoce privatnog smještaja vrijednu tri miliona, te subvencije za turoperatore i sredstva za promociju“, precizirao je Marković, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Branimira Gvozdenovića.

Gvozdenović je pitao koje će aktivnosti Vlada predložiti ili sprovesti kako bi se obezbijedio kontinuitet dobrih rezultata u turizmu.

Marković je kazao da je dugoročni set mjera, koji će se primjenjivati do 2024. godine, vrijedan 131,7 miliona eura i bavi se investicijama za završetak postojećih projekata, rekonstrukciju ili izgradnju novih, diverzifikaciju turističkih proizvoda kao i avio dostupnošću.

„Ovaj set je planiran da se razmatra na sjutrašnoj sjednici Vlade. Proces donošenja trećeg seta mjera bio je duži od planiranog, ali svakom dobronamjernom je jasno da smo morali analizirati cjelokupnu situaciju kako bi mjere bile adekvatne“, rekao je Marković i dodao da je podrška Vlade snažno prisutna od početka.

On je podsjetio na kontinuirani i snažni rast u turizmu sve do pojave Covid-19, zbog čega je Vlada od izbijanja pandemije uložila napore da sačuva ekonomsku supstancu u sektoru turizma i ostalim ugroženim djelatnostima.

„Vlada je predstavila prvi set mjera nakon dva dana od prvog slučaja Covid-19 u Crnoj Gori, a drugi set mjera 30. aprila i njime stvorila uslove za očuvanje radnih mjesta kao ključni prioritet države“, podsjetio je Marković.

Vlada je, kako je naveo, djelovala interventno i prije zvanično usvojenog trećeg seta mjera, kada je osigurala podršku isplate zarada i za jun.

„Do sada je u aprilu zaposlenima u sektoru turizma i ugostiteljstva uplaćeno 12,14 miliona EUR za 40,42 hiljade zarada. U ova tri mjeseca prosječno je preko 2,1 hiljada preduzeća u tom sektoru bilo korisnik ove podrške“, precizirao je Marković.

Sa druge strane, plasman IRF-a je do kraja prošle sedmice porastao 81 milion eura u periodu četiri mjeseca krize izazvane koronavirusom kroz 493 obrađena kredita.

„Kada govorimo o kontinuitetu i budućnosti crnogorskog turizma, siguran sam da je ona svijetla i da će trebati još dosta truda da se postigne puni potencijal“, smatra Marković.

On je kazao da će možda zvučati iznenađujuće govoriti o novim dometima, ali kako bi 2006. godine zvučalo da je rečeno da će crnogorski turizam ostvarili deset milijardi eura prihoda ili 750 miliona prosječno godišnje.

Gvozdenović je pitao i na koji način država planira da ojača IT sektor.

Marković je odgovorio da vjeruje da su registrovani napori Vlade u tom pravcu, s obzirom na to da je preko ministarstava ekonomije i nauke, preko tri miliona eura obezbijeđeno za oko 40 projekata u IT sektoru.

„Bilježimo ozbiljan napredak kad je u pitanju IT sektor, imamo veoma kvalitetan kadar i potencijal koji pokazuje sposobnost da odgovori izazovima pred kojima se nalazi crnogorska ekonomija“, rekao je Marković.

On je dodao da u Ministarstvu nauke ima registrovanih oko 70 kompanija iz oblasti inovacija, a njih 30 je izvozno orjentisano.

„Oko šest kompanija koje smo pratili iz tog sektora učestvuje sa 2,5 odsto u izvozu Crne Gore, a prosječna zarada u njima je hiljadu eura“, naveo je Marković.




Izvor: Mina