Foto: Ilustracija
On je, upitan koliko je teško i je li zdravo trenirati sa maskom, istakao da se se situacija sa pandemijom dešava prvi put u savremenom sportu i da ne postoji dovoljno podataka koji mogu dati precizniji odgovor.

"Naravno ovdje ne pričamo o specijalizovanim trening maskama koje imitiraju visinske pripreme i ne štite od virusa i bakterija, već o hirurškim, epidemiološkim ili platnenim maskama koje su trenutno dostupne", kazao je Rabrenović agenciji MINA.

Rabrenović, koji je angažovan u radu sa sportistima, kazao je da sa fiziološke strane svako vježbanje sa maskom po pravilu otežava disanje.

"Bilo da nosite obične maske za jednokratnu upotrebu ili one malo ozbiljnije. S toga je važno da slušate svoje tijelo. Smanjite kilometražu ili broj ponavljanja ukoliko osjetite da vam je trening pod maskom teži nego bez nje", rekao je Rabrenović.

Prema njegovim riječima, ukoliko se koristite maske za višekratnu upotrebu može doći do razvoja bakterija ukoliko one ne tretiraju kako treba.

"To sa druge strane može da izazove iritaciju kože lica. Naravno tu je i efekat mini saune u predjelu usta i nosa kao i kvašenje same maske od znoja i disanja što dovodi do gubitka njene osnovne svrhe funkcije, a to je zaštita", rekao je Rabrenović.

On je naglasio da se, sa druge strane, mora voditi računa o preporukama NKT-a i kolega sa epidemiologije.

"Fizičko distanciranje, redovna higijena i pranje ruku, bez fizičkog kontakta uz trening na otvorenom mogu donekle nadomjestiti potrebu za maskama, ali se isto mora slušati struka i imati maske sa sobom", rekao je Rabrenović.

On je naglasio da nošenjem maski štitimo druge od sebe i sprečavamo dalju transmisiju virusa u populaciji.

"Posebno sportisti koji spadaju u takozvani zdravi dio populacije, a opet koji najčešće mogu biti i asimptomatski nosioci virusa", zaključio je Rabrenović.