Foto: Guliver/AP Photo/Alex Brandon
Tokom govora u Vest Palm Biču na Floridi, Tramp je rekao da zahvaljuje glasačima na podršci.
"Iskreno, vjerujem da je ovo bio najveći politički pokret svih vremena“, kaže on, dodajući da će sada preći na drugi nivo.
Kazao je da će se svakog dana boriti za građane SAD, ističući da dolazi zlatno doba za Ameriku.
Imamo zemlju kojoj je pomoć veoma potrebna“, dodaje on, obećavajući da će "sve popraviti“.
"Jasno je da je ovo politička pobjeda“, dodaje on.
"Želim da se zahvalim američkom narodu na izuzetnoj časti da budem izabran za vašeg 47. predsjednika", rekao je Tramp, efektivno tvrdeći da je pobijedio, prenosi Sky news.
"Ovo je veličanstvena pobjeda američkog naroda koja će nam omogućiti da Ameriku ponovo učinimo velikom", kazao je Tramp.
Analitičari: Izbori bi mogli da budu presudni za američku politiku
Građani Sjedinjenih Američkih Država birali su predsjednika. Kandidati za četvorogodišnji mandat u Bijeloj kući bili su aktuelna potpredsjednica i kandidatkinja demokrata Kamala Harris (60) i bivši američki predsjednik i republikanski kandidat Donald Tramp (78). Republikanski kandidat osvojio je Sjevernu Karolinu i Džordžiju, što su već dvije od sedam ključnih država. Ako osvoji i Pensilvaniju, pobjeda bivšeg američkog predsjednika je gotovo izvjesna.
Analitičari ocjenjuju da bi 60. izbori, čiji ishod iščekuje cijela planeta, mogli da budu presudni za američku politiku.
Oko 80 miliona Amerikanaca je već glasalo ranije, ili poštom, a gledaće se rezultati glasanja u sedam ključnih država – Nevadi, Arizoni, Džordžiji, Sjevernoj Karolini, Viskonsinu, Mičigenu i – prije svih – Pensilvaniji. Republikanski kandidat za predsjednika SAD Donald Tramp rekao je u utorak veče da, ako pobijedi u Pensilvaniji, dobija izbore.
Republikanski kandidat Donald Tramp je, prema projekciji CNN-a i NBC-a pobijedio u jednoj od ključnih "kolebljivih" država Džordžiji.
On je, prema NBC-u pobijedio potpredsjednicu Kamalu Haris sa 50,7 prema 48,4 procenata glasova i osvojio još 16 glasova elektora.
Prema NBC-u, Tramp vodi u još jednoj presudnoj državi Pensilvaniji sa oko 160 glasova razlike, dok je ostalo 738 hiljada neprebrojanih glasova.
Republikanci će osvojiti većinu u američkom Senatu, prema projekcijama CNN-a, što će značajno promijeniti ravnotežu moći u Vašingtonu.
Iako rezultati nekoliko trka još nisu proglašeni, Republikanci trenutno imaju 51 mjesto u Senatu i preuzeće kontrolu pod vođstvom još neodabranog republikanskog lidera kada se novi Kongres sastane u januaru.
Zatvorena posljednja birališta na Aljasci, vodi Tramp u toj državi
Birališta na Aljasci na kojima se glasalo predsjedničkim izborima u SAD poslednja su zatvorena, a za sada u toj državi na osnovu oko 26 odsto prebrojanih glasova vodi republikanski kandidat Donald Tramp.
Aljaska je savezna država koja tradicionalno glasa za kandidate Republikanske stranke. Ovo su prvi predsjednički izbori na kojima birači na Aljasci glasaju tako što rangiraju četiri kandidata, umjesto da glasaju samo za jednog.
New York Times: Tramp ima 83 odsto šanse da pobijedi
List New York Times objavio je u 22.18 po istočnoameričkom vremenu (4.30 po našem) da republikanski Donald Tramp ima 83 odsto šanse da pobijedi.
Prema projekciji ovog lista Tramp će osvojiti 297 elektorskih glasova, a kandidatkinja Demokratske stranke Kamala Haris 241 glas.
Što se tiče ukupnog broja glasova, NYT navodi da je situacija u 22.30 po lokalnom vremenu bila prilično izjednačena, ali da je Tramp blago vodio.
Haris pobjeđuje u Virdžiniji i Havajima
Potpredsjednica Kamala Haris je, prema projekciji CNN-a, osvojila države Virdžiniju (13 elektorskih glasova) i Havaje (4).
CNN: Trampu ide tri od pet elektorskih glasova Nebraske
Bivši predsjednik Donald Tramp će osvojiti tri od pet elektorskih glasova u Nebraski, projektuje CNN.
U Nebraski se odlučuje o ukupno pet elektorskih glasova. To je jedna od samo dvije države (Mejn je druga) koja dozvoljava da se njeni glasovi podijele.
Dva od pet elektorskih glasova Nebraske idu pobjedniku na izborima u cijeloj državi. Jedan elektorski glas ide pobjedniku po ukupnpm broju glasova u svakom od tri kongresna okruga države.
Za pobjedu na predsjedničkim izborima 2024. godine potrebno je najmanje 270 elektorskih glasova. Na osnovu prvih procjena, Tramp ima 95 elektorskih glasova, Haris 35.
Kako javlja CNN, Tramp pobjeđuje u Alabami, Tenesiju, Misuriju, Oklahomi i na Floridi.
S druge strane, Haris pobjeđuje u Merilendu, Masačusetsu i Distriktu Kolumbija.
Tramp će osvojiti Zapadnu Virdžiniju, projektuje CNN.
U pitanju su četiri elektorska glasa u Zapadnoj Virdžiniji.
Prema izvještaju Vašington Posta (WP), Tramp vodi u Džordžiji i na Floridi. Prednost ima i u Južnoj Karolini. Međutim, to su tek početni procenti.
Za Kentaki su objavljeni prvi rezultati, prema kojima Donald Tramp vodi u trci za predsjednika SAD-a. Slično je i u Indijani. To je prenijela agencija Asošijated Pres. Prema tom izvoru, Kamala Haris ima većinu u državi Vermont.
Podatak za Kentaki nije iznenađujući, s obzirom da je Tramp osvojio ovu državu i na izborima 2020. godine, prenose agencije.
Indijana, kako je objavljeno, daje 41.082 glasa za Donalda Trampa i 15.856 za Kamalu Haris. Kentaki je brojao 31.029 glasova za Trampa i 15.347 za Haris. Očekuje se da će obje države pripasti Trampu, ali ti glasovi čine manje od 3% stanovništva ove dvije države, prenosi Euronews.
Donald Tramp je na platformi Social Truth objavio da se "puno priča o varanju na biračkim mjestima u Filadelfiji i da zbog toga "stižu čuvari zakona".
Brzo je stigao demanti od komesara grada Filadelfije Seta Blustina, koji je rekao da u ovoj tvrdnji "apsolutno nema istine".
U pitanju su dezinformacije. Glasanje u Filadelfiji bilo je bezbjedno i proteklo je u najboljem redu", rekao je Blustin.
Pravo glasa za više od 240 miliona birača
Odluka o predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, iako tehnički zavisi od glasova svih birača, u velikoj mjeri će zavisiti od ishoda u samo sedam ključnih saveznih država. Uprkos činjenici da više od 240 miliona Amerikanaca ima pravo da glasa, mali broj država će zaista presuditi o tome ko će preuzeti Bijelu kuću – da li će to biti aktuelna potpredsjednica Kamala Haris ili bivši predsjednik Donald Tramp. Ove države, poznate kao "swing states“, one u kojima se političke preferencije često mijenjaju, i one će vjerovatno igrati ključnu ulogu u odlučivanju predsjedničke trke 2024. godine.
Kada se utvrde glasovi novembarskih izbora, oni se prenose na elektore koji poslije izbora odlaze u Vašington, gdje se, formalno, bira predsjednik.
Elektori imaju nepisanu obavezu da poštuju volju građana, ali se događalo da su pojedini elektori kroz istoriju kršili pravilo, iako takvi presedani nikada nisu uticali na sam ishod izbora.
Ako nijedan kandidat ne osvoji potrebnih 270 elektorskih glasova, Predstavnički dom bira predsjednika među tri kandidata s najviše elektorskih glasova.
To se dogodilo dva puta. Najprije je 1800. godine tako izabran Tomas Džeferson, a potom i 1824, kada je između četiri kandidata izabran Džon Kvinsi Adams, koji je i inače osvojio više glasova od ostalih.
Istorijski, većina država je tradicionalno opredijeljena za jednu od stranaka, pa se kampanja fokusira na nekoliko kolebljivih država (swing states), gdje ishod glasanja nije očekivan.
Za razliku od, na primjer, Kalifornije gdje obično pobjeđuju demokrate ili Teksasa koji je uobičajeno republikanski, kolebljive države mijenjaju raspoloženje i mogu preći s jedne strane na drugu.
Moguće je i da još neka od 50 saveznih država promijeni stranu i stranačku boju, ali ankete govore da su izbori u ovih sedam najneizvjesniji.
Poseban izazov je takozvano rano glasanje i glasanje poštom, na šta se na ovim izborima odlučilo skoro 80 miliona stanovnika.
Budući da su na tekućim izborima ranije i glasanje poštom izuzetno popularni, moglo bi da se oduži objavljivanje rezultata, zato što u državama brojanje počinje po zatvaranju birališta, što je slučaj i sa Pensilvanijom, ključnoj među kolebeljivim državama.
(Agencije/RTCG)