SVJETSKI DAN BEZ MESA

Umjeren unos ili potpuno izbacivanje?
Povodom 20. marta Svjetskog dana bez mesa, iz NVO Prijatelji životinja Podgorica apelovali su na građane da jedu što manje mesa, a što više biljnih proizvoda. Ipak, doktori ne preporučuju potpuno izbacivanje mesa iz ishrane već njegovo ograničavanje na tri dana sedmično.

Ljekari ipak ne preporučuju potpuno izbacivanje mesa iz ishrane: Ilustracija (Pixabay) Ljekari ipak ne preporučuju potpuno izbacivanje mesa iz ishrane: Ilustracija (Pixabay)
Vegetarijanska ishrana, ističu, blagotvorna je za čovjeka samo kada je dobro izbalansirana.

Povodom Svjetskog dana mesa koji se obilježava od 20. marta 1985. godine iz NVO Prijatelji životinja Podgorica apeluju na crnogorske građane da u svojoj ishrani koriste što manje mesa, a što više biljnih proizvoda.

Na taj način, poručuju, pospješuju ideju o vegetarijanskoj ishrani, koja je po njihovom mišljenju neophodna, kako zbog zaštite životinja koje svakodnevno stradaju za potrebe ljudske ishrane, tako i zbog samog zdravlja ljudi.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana bez mesa, objašnjava za Dnevne novine direktor te NVO Dragoje Vlahović, jeste promovisanje zdravog načina života, ali isto tako i zaštita velikog broja nedužnih životinja, koje svakodnevno bivaju ubijene na najsuroviji mogući način, kako bi postale hrana za ljude.

“Poznato je da su ljudi koji ne jedu meso mnogo zdraviji, te imaju neuporedivo manje šansi da obole od najtežih bolesti, koje u naš organizam unosimo zajedno sa mesnim proizvodima. Što se životinja tiče, njihova populacija se konstantno smanjuje baš zbog upotrebe njihovog mesa za ljudsku ishranu”, kaže Vlahović.

Zato, kako ističe, imamo veliki broj zaštićenih životinjskih vrsta, koje jednostavno nestaju sa naše planete ili su već nestale, a uzrok tome je krivolov.

Specijalista higijene Instituta za javno zdravlje dr Enisa Kujundžić ipak ne preporučuje potpuno izbacivanje mesa iz ishrane.

“Ako pogledamo preporuke priznatih autoriteta po pitanju ishrane kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ili organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) meso se nalazi među namirnicama koje se preporučuju i koje su dobre za ishranu čovjeka”, ističe Kujundžić.

To je zasnovano na njegovoj nutritivnoj vrijednosti, jer je, kako ističe, važan izvor biološki vrijednih proteina, sa odnosom aminokiselina koji je približan potrebama ljudi, uz dobru iskorišćenost.

“Takođe, gvožđe iz mesa se bolje apsorbuje nego gvožđe koje se nalazi u namirnicama biljnog porijekla, a važan je izvor i nekih vitamina, kao što je vitamin B12, te se ne preporučuje potpuno izbacivanje ove namirnice iz ishrane. Dovoljno je da se ograniči upotreba, na primjer crvenog mesa na tri puta sedmično’; savjetuje Kujundžić.

Vegetarijanska ishrana, objašnjava, podrazumijeva ishranu koja ne sadrži meso bilo koje vrste.

“Osobe koje se odluče na takav način ishrane, kaže moraju dobro isplanirati svoj jelovnik, biti dobro informisane o nutritivnom i energetskom sastavu namirnica, kako bi zadovoljili energetske i potrebe za nutrijentima i samo u tim slučajevima vegetarijanska ishrana ima blagotvorno dejstvo na organizam”, kazala je ona.

S obzirom da vegetarijanci ne konzumiraju meso, dodaje, u njihovoj ishrani su u velikoj količini zastupljeni povrće, voće, žitarice, leguminoze, oraščasti plodovi, dakle namirnice koje obiluju vlaknima, važnim mikroelementima, vitaminima, fitonutrijentima, antioksidansima.

“Brojna istraživanja su ukazala na prednost ovakve ishrane na cjelokupno zdravlje čoveka kako psihičkog razvoja, tako čovjekove cjelokupne energije. Rezultati takvih istraživanja su dokazali, da vegetarijanci rjeđe obolijevaju od bolesti krvnih sudova i srca, moždanog udara, hipertenzije, gojaznosti, dijabetesa, osteoporoze, alergija, bolesti imuniteta, demencije, kamenja u žučnoj kesi i bubrezima”, zaključila je Kujundžić.