Foto:

Milatović je, u emisiji “Načisto” na Televiziji Vijesti, rekao da ti zakoni dodatno smanjuju i ugrožavaju konkurentnost crnogorske privrede u dva važna segmenta - turizam i proizvodnju vina.

“Vratio sam ta dva zakona Skupštini na ponovno odlučivanje, apelujući na svakog poslanika da precizno i detaljno pročita argumentaciju i da u drugom krugu glasanja ima u vidu to što sam napisao jer upravo to što sam napisao svaki građanin zna da je istina", kazao je Milatović.

On je ocijenio da je svima u Crnoj Gori jasno da je nažalost Skupština, prije svega parlamentarna većina, izgubila nadzornu ulogu u odnosu na rad Vlade.

Milatović je naglasio da ne želi da preuzme bilo čije ingerencije.

Kako je rekao, svaki od zakona koji je vratio Skupštini bio je jako dobro argumetovan i ni u jednom slučaju nije čuo argumentovanu povratnu informaciju.

Milatovć je kazao da je već duže vremena svima u Crnoj Gori jasno koliko predsjednik Vlade Milojko Spajić izgovara neistine.

"Jel može neko da kaže da povećanje PDV-a na turizam neće povećati cijene. Ili da povećanje PDV-a na knjige, na kulturu neće povećati cijenu kulture i učiniti je manje dostupnom”, naveo je Milatović.

On je pitao da li može neko da kaže da uvođenje novih akciza na vina neće smanjiti konkurentnost domaće proizvodnje u vingradarstvu i ugroziti poslovanje nacionalnog brenda Plantaža, kao i ugroziti i umanjiti međunarodnu konkurentnost svakog malog proizviđača vina u Crnoj Gori.

“Ili da je dobro da se opet u kabinetima ministra prosvjete biraju direktori škola, iako smo svi kao društvo uložili veliki trud da izbor direktora škola izađe iz kabineta ministara prosvjete i predsjednika Vlade”, dodao je Milatović.

On je naveo i da li može neko da kaže da je bolje imati “namještenog direktora Javnog servisa i direktora Javnog servisa sa pet godina radnog iskustva ili nekog ko malo bolje poznaje taj sektor".

Milatović je rekao da je Vlada kroz svoja obećanja iznevjerila očekivanja više od 100.000 radnika obećavajući minimalnu zaradu od 700 eura koja se nije desila.

"Ono što se desilo je nezabilježen rast cijena", poručio je Milatović.

Milatović je rekao da nije važno kolika je plata u nominalnom iznosu nego koliko čega može da se kupi.

"Moja odluka da potpišem zakon kojim se minimalna zarada podiže na 600 eura je ispravna i na taj način će se makar malo ublažiti nezabilježen rast cijena koji je smanjio kupovnu moć građana a prije svega onih sa najmanjim primanjima", kazao je Milatović.

On je rekao da su prihodi Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) za ovu godinu oko 600 miliona EUR, te da se 150 miliona izvlači, i ne ide na povećanje neto zarada radnika, nego u profite poslodavaca, prije svega velikog kapitala.

Prema riječima Milatovića, Vlada predlaže da minus u javnim finansijama tih 150 miliona, nadomjesti tako što će da uvede nove poreze i namete na građane i privredu.

On je rekao da se ugrožava Fond PIO i njegova budućnost, kao i budućnost svih sadašnjih i budućih prenzionera.

Milatović je rekao da su tri klučne razlike između programa Evropa sad 1 i 2.

"Pod jedan, način na koji se pristupilo izradi programa", rekao je Milatović.

Kako je kazao, to je u prvom slučaju bilo transparentno, inkluzivno i skoro tri mjeseca je postojao detaljan papir sa detaljnom analizom o pozitivnim i negativnim aspektima tog programa.

"Socijalni dijalog, javna rasprava, diskusija sa sindikatima i poslodavcima, odlazak u Brisel, iskusija sa pet evropskih komesara i to je drugačiji pristup od ovog koji smi imali sad. Sad imamo netransparentnost, nemamo detaljnu analizu, nemamo inkluzivan socijalni dijalog. Čak nijesmo imali ni preporuku Socijalnog savjeta. Nijesmo imali jednoglasnost na Socijalnom savjetu", naveo je Milatović.

On je kazao da je druga razlika teorijska.

Milatović je rekao da je Evropa sad 1 bila nadogradnja određenih preporuka kredibilnih međunarodnih finansijskih institucija - Svjetske banke, EBRD, MMF u dijelu smanjenja opterećenja koje je kompenzovano uvođenjem progresivnog poreza na lični dohodak.

"Postojala je argumentovana preporuka kredibilnih međunarodnih finansijskih institucija. U ovom slučaju to ne postoji", kazao je Milatović.

Kako je rekao, treća razlika jer konceptualna.

"Između Fonda zdravstva i Fonda PIO je ključna razlika u tome što u prethodnom periodu što ste imali veću platu izdvajali ste više za Fond zdravstva, što ste imali manju platu izdvajali ste u apsolutnom iznosu manje", istakao je Milatović.

U tom smislu, prema riječima Milatovića, imalo je smisla smanjiti doprinose za zdravstvo na nulu.

"Fond PIO je drugačiji sistem zato što je penzija ekonomska kategorija. Ljudi koji sada imaju veće plate izdvajaju više u Fond PIO i imaće veće penzije. U tom smislu su ta dva sistema konceptualno drugačija", dodao je Milatović.