Ilustracija,

Ta organizacija je nedavno objavila sveobuhvatni Izvještaj o globalnim zaradama za period 2020-2021. Izvještaj razmatra nedavne trendove u pogledu zarada, globalni ekonomski kontekst, kretanja na tržištu rada i uticaj koji je pandemija imala na zarade.

U tom dokumentu je konstatovano da je u Crnoj Gori u periodu od 2010. do prošle godine prosječni godišnji rast realnih minimalnih zarada bio svega jedan odsto, što je u odnosu na sadašnju minimalnu zaradu od 222 eura oko 2,2 eura, dok je, na drugoj strani, produktivnost rada rasla 2,7 odsto.

Konstatuje se da Crna Gora ima minimalnu zaradu od 2006. godine, odnosno od sticanja nezavisnosti.

Najveće minimalne zarade u Evropi i Centralnoj Aziji imaju Luksemburg, Irska, Njemačka, Belgija, Holandija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Španija, a u društvu država sa visokom minimalnom zaradom je i jedna bivša jugoslovenska država, u pitanju je Slovenija.

Hrvatska je u grupi država sa srednjom visinom minimalne zarade, dok Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija spadaju u red nižih minimalnih zarada.

U sindikatu nijesu iznenađeni konstatacijom MOR-a da je minimalna zarada u našoj državi napredovala duplo manje nego što je rasla produktivnost zaposlenih.

Prema ocjeni Vesne Milonjić Aleksić iz Unije slobodnih sindikata poznato je da plata u Crnoj Gori jako sporo raste, ali da raste obim posla zaposlenih jer je mnogo ljudi otpušteno, a oni koji su ostali preuzeli su na sebe dupli posao.

“Možemo da primijetimo da MOR izuzetno dobro poznaje prilike u Crnoj Gori, a očito i položaj radnika. Samim tim možemo da kažemo da je i EU upoznata sa stanjem u našoj državi. Svjedoci smo da se drastično povećava stopa nezaposlenosti, posebno u uslužnim djelatnostima. Kako sad stvari stoje, ne vidim mogućnost zaustavljanja stope nezaposlenosti s obzirom na postojeće okolnost”, kazala je Milonjić Aleksić.

Ona ipak očekuje i konkretne akcije Vlade u zaštiti radnika.

“Vjerujem da će Vlada pomoći u većem poštovanju radničkih prava kao i boljem položaju radnika i kvalitetnom socijalnom dijalogu. Svi smo svjedoci da smo u prethodnom periodu imali urušavanje socio-ekonomskog položaja radnika, a samim tim i zdravog kvalitetnog društva. Priritet Vlade treba da bude promjena izraženih društvenih razlika, očuvanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih”, smatra Milonjić Aleksić.

Uprava za statistiku je ukazala na to da je prosječni godišnji raspoloživi dohodak domaćinstva u prošloj godini iznosio 4,24 hiljade eura, odnosno toliko je jedna porodica imala na raspolaganju tokom godine.

“Prag rizika od siromaštva, postavljen na 60 odsto od srednje vrijednosti nacionalnog ekvivalentnog raspoloživog dohotka, u prošloj godini na godišnjem nivou iznosio je 2,26 hiljada eura za jednočlano domaćinstvo, dok je za domaćinstvo sa dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 4,75 hiljada eura”, precizirali su iz Uprave.

Stopa rizika od siromaštva u prošloj godini iznosila je 24,5 odsto, što pokazuje procenat lica čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Te osobe nijesu nužno siromašne, samo imaju veći rizik da to budu, jer je njihov ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva.


(MINA Business)