“Jasno je da bi se u tom slučaju ambijent u kome bi poslovala trajektna kompanija, ako bi uopšte i poslovala, značajno izmijenio. Na žalost, po ovoj temi mi nemamo kontakta sa državnim organom koji je zadužen za sprovođenje ove ideje, odnosno nemamo više informacija nego što ih ima opšta javnost.

Ono što možemo da kažemo jeste da je realno predvidjeti da je izgradnja mosta moguća i da ta činjenica predstavlja veliki pritisak i veliki rizik prilikom donošenja investicionih odluka.

Na drugoj strani, investicije su neophodne ukoliko se želi zadržati postojeći kvalitet usluge, odnosno ukoliko za cilj imamo unaprjeđenje kvaliteta usluge trajektnog prevoza”, kaže Popović.

A do gradnje mosta, ili tunela na Verigama, šest trajekata “Pomorskog saobraćaja” i ovoga ljeta su uspješno povezivali dvije obale Bokokotorskog zaliva. Zastoj i kolone na jedinom trajektnom prelazu u Crnoj Gori su prošlost, za razliku od magistralnog puta.

Sa šest trajekata na relaciji Kamenari-Lepetane i obratno, koji su plovili 24 sata, znatno su rasterećene i gužve magistralnim putem. Čekanja za ukrcaj ili iskrcaj bila su kratka i nije bilo primjedbi putnika, za razliku od nekih drugih trajektnih prelaza na Jadranu, gdje se čekalo satima.

Koliko je izvjesna kupovina novog broda Pomorskog saobraćaja?

Kompanija, tvrdi on, kontinuirano ulaže napore kako bi unaprijedila kvalitet pruženog servisa.

“Svjesni smo da ima još dosta toga da se uradi i zato već smo izradili preliminarne planove za djelimičnu obnovu postojeće flote, kao i povećavanje kapaciteta flote. U toku je projekat simulacije efekata realizacije onoga sto smo planirali. Radi se o velikim iznosima investicija. Realizacija zavisi i od ambijenta kojeg će država iskreirati za obavljanje ove vrste javne djelatnosti”, navodi Popović.

Godinama u Pomorskom saobraćaju nijesu mijenjali cjenovnike, ali uzimajući u obzir interese kompanije, kao i implikacije na korisnike usluga. Za narednu godinu ne predviđaju promjenu cjenovnika.