Foto: Ilustracija

Sve to će do 2022. godine koštati 67,85 miliona, dok će ukupno za turističku djelatnost do 2024. godine, prema najavi premijera, biti izdvojeno još 131,7 miliona eura i to se odnosi na završetak projekta, rekonstrukciju postojećih, avio dostupnost države...

Planirani su i podsticaji za IT sektor kroz smanjenje i oslobađanje određenih poreskih dažbina.

Država bi trebalo da nastavi subvencioniranje dijela plata u julu i avgustu zaposlenima u turizmu, ugostiteljstvu i drumskom saobraćaju i za novo zapošljavanje. Za te sektore je mjera već produžena za jun, nakon dvomjesečnih subvencija iz drugog paketa podrške privredi zbog korona krize.

Subvencija za plate i onima sa djecom do 7 godina

Predložena je i subvencija od 50 odsto minimalne bruto plate za roditelja/staratelja djeteta/djece do sedam godina zbog zatvaranja vrtića usljed pogoršane epidemiološke situacije, što je 111 eura po zaposlenom i 71 euro se oslobađa poslodavac dažbina.

Iz Unije poslodavaca su juče ukazali da treći paket mjera kasni, kao i da očekuju uvažavanje njihovih ranijih predloga. Drugi paket pomoći, koji su dominantno činile subvencije, usvojen je prije tačno tri mjeseca.

Treći paket bi trebalo da sadrži i pomoć za pokretanje proizvodnje u onim oblastima gdje je država uvozno zavisna, podršku izvoznicima, povoljniju kreditnu podršku države u saradnji s bankama i IRF-om, beskamatne kredite za solarne panele, bespovratne grantove od deset miliona eura...

Kamate, PDV...

Premijer je precizirao da prvi dio pomoći od skoro 68 miliona za turizam uključuje subvencionisanje kamatne stope za reprogram kredita kod IRF-a i banaka od ukupno 12 miliona eura, niže stope PDV-a od sedam odsto na period od godinu, što je 16 miliona eura.

“Tu je i kreditna linija kod IRF-a za likvidnost i obrtna sredstva sa subvencionisanom kamatnom stopom, subvencije za izdavaoce privatnog smještaja od tri miliona eura, kao i subvencije za tur-operatore i sredstva za promociju”, naveo je Marković na premijerskom satu, odgovarajući na pitanje potpredsjednika Skupštine Branimira Gvozdenovića (DPS) šta je predviđeno u trećem paketu za turizam.

Marković je dodao je da je dugoročni set mjera u turizmu, koji će se primjenjivati do 2024, ukupno vrijedan 131,7 miliona i bavi se investicijama za završetak postojećih objekata, rekonstrukciju i izgradnju novih, diverzifikaciju turističkog proizvoda i avio dostupnošću.

Marković tvrdi da je Vlada uložila napore da očuva ekonomsku supstancu u sektoru turizma, te da je u okviru drugog paketa mjera uplaćeno 12,14 miliona eura za 40.422 zarade za više od 2.100 preduzeća, a IRF je plasirao kredite vrijedne 81 milion eura. Prvi paket je podrazumijevao odlaganje plaćanja poreza i kredita do 90 dana.

Inovacije - poreske olakšice

U trećem ekonomskom paketu za IT sektor su predviđene olakšice za početak poslovanja - startapovi oslobođeni poreza do pet godina, umanjenje poreze i doprinose za zapošljavanje do 50 odsto u inovacionoj djelatnosti, oslobađanje poreza i doprinosa za rad na inovativnim projektima, oslobađanje poreze na dobit u stoprocentnom iznosu za reinvestiranje u projekte i za ulaganje u startapove i fondove za finansiranje inovativnih projekata, kao i za donacije naučno-istraživačkim institucijama. Predviđeno je umanjenje poreza na nepokretnost za izgradnju infrastrukture za inovacionu djelatnost i uspostavljanje Fonda za inovacije.

U drugom paketu mjera najvažnije je bilo subvencioniranje punih minimalnih plata za april i maj (222 eura po zaposlenom i poslodavac oslobođen dažbina od 142 eura) za zatvorene djelatnosti i turistički sektor i polovine minimalca za ugrožene djelatnosti (111 eura i oprost dažbina od 71 euro). Podrška za novo zapošljavanje je iznosila 70 odsto bruto minimalne zarade - 155 eura po zaposlenom i poslodavac se oslobađa dažbina od 100 eura.

Nedopustivo da IRF daje više kredita od 13 banaka
Marković je ponovio da teret teškog vremena ne može i ne smije da podnese samo država, te da nije dobro da je tokom prethodna četiri mjeseca rast kredita IRF-a veći od rasta kredita kod 13 banaka i to prema svim sektorima. “Ne da nije dobro, nego bih rekao da je to nedopustivo i nije IRF prekomjerno finansirao, već su banke finansirale nedovoljno”, istakao je Marković u odgovoru na pitanje poslanika SDP-a Raška Konjevića.

Konjević je pitao zašto je Vlada odbila predloge zakona SDP-a niži PDV za turističku djelatnost, neobračunavanje kamata tokom moratorijuma i formiranje garantnog fonda.

“Ne sjećam se da ste bili inicijator nijednog zakona u Vladi kao ministar finansija, koliko ste sada inicirali zakona mjesec dana otkad se raspisuju izbori”, kazao je Marković, a Konjević ga je podsjetio na kontrolnu ulogu parlamenta nad Vladom.

Marković je ocijenio da u proteklih deset godina vođena “odgovorna politika u sektoru energetike”, čime su stvoreni uslovi za ulaganje u mrežne i proizvodne kapacitete vrijedne na stotine miliona eura, a uvoz električne energije je gotovo eliminisan. Saopštio je da je za 20 godina uvezeno 850 miliona eura električne energije, što je jedan auto-put i podsjetio da je za podsticaje za vjetroelektrane izdvojeno za 12 godina blizu 33 miliona.


Izvor: Vijesti