09-04-2024

Na razvoj djece utiče i vrijeme koje roditelji provode pred ekranom

Vrijeme koje roditelji provode pred ekranima može imati uticaja na razvoj djece. To je pokazalo istraživanje, koje je sprovedeno u Australiji, a čiji su rezultati nedavno objavljeni u stručnom časopisu JAMA Pediatrics. Naučnici upozoravaju da očigledno ne treba samo za djecu imati ograničeno vrijeme za korišćenje savremenih tehnologija, već bi i roditelja trebalo da paze na svoje navike.


Foto: Pexels

U današnjem digitalnom dobu, uobičajeno je da pametni telefoni budu naše produžene ruke tokom čitavog dana. Za neke, oni mogu imati ključnu ulogu u svakodnevnom poslu, dok za druge mogu biti način opuštanja. U svakom slučaju, sigurno je da većina provodi ogroman dio dana pred ekranima.

Mnogi roditelja shvatili su već važnost smanjenja vremena koje djeca provode uz uređaje, zbog različitog uticaja na razvoj, ali novo istraživanje otkriva da bi se i to što oni pretjeruju u korišćenju ekrana moglo negativno odraziti na djecu.

Koristeći naprednu tehnologiju prepoznavanja govora, istraživanje je pažljivo pratilo jezičko okruženje djece u porodičnim domovima i izloženost ekranima. Pritom je otkriven uticaj interakcije sa roditeljima tokom godina ranog razvoja.

Ključni rezultati

Tokom istraživanja analizirane su navike u korišćenju ekrana 220 australijske porodice. Praćena je učestalost i priroda razgovora između roditelja i djece tokom pet razvojnih faza – kada su djeca bila stara 12, 18, 24, 30 i 36 meseci. Analizirana je izloženost djece jeziku, ali i elektronskim uređajima, odnosno interakcija koju ostvaruju na taj način.

Jedan od najupečatljivijih zaključaka studije bio je jasna negativna povezanost između vremena koje roditelji provode pred ekranom i bogatstva jezičke interakcije između roditelja i njihove dece.

Konkretno, istraživanje je otkrilo da “za svaki dodatni minut vremena pred ekranom, djeca su čula manje riječi odraslih, izgovorila su manje glasova i učestvovala u manjem broju dvosmjernih interakcija.”

Ovo smanjenje jezičke angažovanosti bilo je najizraženije kod djece starosti 36 mjeseci, gdje je “dodatni minut vremena pred ekranom bio povezan sa smanjenjem od 6,6 odraslih riječi, 4,9 dječjih vokalizacija i 1,1 konverzacijskih obrtaja.”

“Technoference” je termin koji se koristi u studiji kako bi opisao način na koji korišćenje digitalnih uređaja može ometati mogućnost za značajne interakcije između roditelja i dece.

Ova “tehnološka interferencija” sugeriše da vrijeme provedeno pred ekranom može biti značajna prepreka koja sprečava djecu da dožive jezički bogato okruženje kod kuće – okruženje koje je ključno za njihov jezički razvoj tokom ranog djetinjstva. Rana izloženost raznovrsnom vokabularu i učestvovanje u dvosmjernim razgovorima podstiču rani razvoj mozga, postavljajući temelj za buduće učenje i socijalne interakcije. Rezultati studije tako sugerišu da vrijeme koje roditelji provode pred ekranom smanjuje ove interakcije, možda nenamjerno ograničavajući razvojni potencijal njihove djece.

Osim toga, studija je istakla opipljiv uticaj na porodice:

“Za porodice koje prate trenutne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o vremenu provedenom pred ekranom… djeca bi mogla propustiti oko 397 odraslih riječi, 294 vokalizacije i 68 konverzacijskih obrtaja svakog dana.”

Ovi rezultati zato ističu potrebu za strategijama i intervencijama koje će pomoći porodicama da efikasnije upravljaju vremenom provedenim pred ekranima. Cilj je osigurati da tehnologija služi kao alat za unapređenje, a ne ograničavanje razvojnih mogućnosti djece.

Uskladiti vrijeme pred ekranom sa potrebama djece

Roditeljima je na raspolaganju nekoliko strategija pomoću kojih mogu upravljati vremenom koje provode pred ekranima, kako to ne bi ugrozilo razvoj djece.

Postavite jasne smjernice

Ustanovite pravila u porodici koja ograničavaju vrijeme provedeno pred ekranom kako za roditelja, tako i za djecu. To može uključivati određivanje specifičnih termina u toku dana kada je zabranjeno korišćenje ekrana, na primjer tokom obroka, jedan sat prije spavanja ili prvog sata po povratku kući sa posla ili iz škole.

Prioritet je direktna interakcija licem u lice

Potrudite se da svjesno učestvujete u direktnim interakcijama sa svojim djetetom. To može uključivati zajedničko čitanje, igranje interaktivnih igara ili jednostavno razgovor o vašem danu. Osim što jačaju vašu vezu, ove aktivnosti takođe značajno obogaćuju jezičke vještine djeteta.

Mudro koristite tehnologiju

Kada je vrijeme pred ekranom neophodno, birajte obrazovni sadržaj koji podstiče interakciju. Razgovarajte o sadržaju sa djetetom, postavljajte pitanja i povezujte materijal sa njihovim svakodnevnim iskustvima kako biste pasivno vrijeme pred ekranom pretvorili u interaktivnu priliku za učenje.

Budite uzor

Djeca često oponašaju ponašanje svojih roditelja. Pokazujući zdrave navike korišćenja ekrana, poput odlaganja uređaja tokom razgovora i davanja prednosti interakcijama u stvarnom svijetu, roditelji mogu postaviti pozitivan primjer koji će pratiti njihova djeca.

Iskoristite alate za upravljanje vremenom provedenim pred ekranom

Mnogi digitalni uređaji i aplikacije nude postavke koje prate i ograničavaju vrijeme provedeno pred ekranom. Koristite ove alate kako biste efikasnije upravljali vremenom provedenim pred ekranom u svojoj porodici, osiguravajući da upotreba tehnologije ostane uravnotežena sa drugim aktivnostima.

Stvorite prostor bez tehnologije

Pokušajte da odredite djelove svog doma, poput spavaćih soba ili trpezarije, kao zone bez tehnologije. Tako ćete podstaći više licem-u-lice interakcija i smanjili iskušenje da posegnete za ekranima.

Fizička aktivnost

Fizičke aktivnosti ne samo da promovišu zdravlje i blagostanje, već pružaju i vrijedne prilike za verbalnu interakciju bez ekrana. Bilo da je u pitanju šetnja u parku, porodična vožnja bicikla ili igra hvatanja lopte, ove aktivnosti mogu značajno unaprijediti jezički razvoj vašeg djeteta.

(Roditelji.me)