U Crnoj Gori 2013. godine, prema posljednjim preliminarnim podacima iz Registra malignih neoplazmi koji se vodi u Institutu za javno zdravlje, broj novooboljelih od malignih neoplazmi iznosio je 2.592, uključujući i takozvane nemelanomske tumore kože, kojih je bilo 223.

“Najčešće registrovana maligna oboljenja 2013. godine su rak dojke, rak bronha i pluća, rak kolorektuma, rak kože, rak mokraćne bešike i rak prostate", kazali su Vikend novinama iz Instituta za javno zdravlje.

Od 1.313 muškarca kod kojih je 2013. registrovan karcinom, kako su rekli, kod čak 247 radilo se o raku traheje, bronha i pluća, od čega je oko 76 odsto slučajeva bilo u starosnoj grupi od 55 do 74 godine.

“Rak debelog crijeva, rektuma i anusa registrovan je kod 140 osoba, od čega je 70 odsto slučajeva bilo u starosnoj grupi 55-74 godina, dok je rak prostate imalo 117 muškaraca od kojih je 60 odsto bilo između 65 i 79 godina", saopštili su iz Instituta.

Među ženama, kako su rekli, od ukupno 1.279 kod kojih je registrovan rak 2013. čak 361 je imala rak dojke, od čega je oko 68 odsto bilo starosti između 50 i 74 godine.

“Rak debelog crijeva, rektuma i anusa imala je 101 žena, od čega je 65 odsto pripadalo starosnoj grupi između 55 i 74 godine, dok su 92 žene imale rak grlića materice, od kojih je 61 odsto bilo između 40 i 60 godina", istakli su iz Institita.

Praćenjem bolničkog morbiditeta u posljednjih pet godina, ističu, nijesu uočene značajne promjene u broju bolničkih liječenja zbog tumora.

“Stvarni trend obolijevanja moguće je pratiti tek višegodišnjim prikupljanjem podataka putem registra (registracijom novooboljelih), njihovom obradom i analizom", pojasnili su iz Instituta i naglasili da je smanjenje obolijevanja od malignih bolesti moguće kroz intervencije na populacionom nivou i zdravstvene intervencije na individualnom nivou za pojedince koji su u visokom riziku da obole.

Važan dio smanjenja obolijevanja od malignih bolesti je, dodaju, smanjenje uticaja faktora rizika vezanih za te bolesti.

“Najznačajniji faktori rizika za nastanak malignih oboljenja su upotreba duvana, nezdrava ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, određene infekcije, nasljedni (genetski) faktori, starost, kao i izloženost brojnim kancerogenim agensima iz životne i radne sredine. I mada na određene faktore rizika ne možemo uticati, postoji veliki broj onih koje možemo izbjegavati ili umanjiti njihov uticaj" ističu iz Instituta.

Postoji, dodaju, veliki broj javno zdravstvenih intervencija koje su usmjerene na smanjenje upotrebe duvana, nezdrave hrane i povećanje fizičke aktivnosti, a istovremeno i promociju zdravih stilova života.

“Rak je tema o kojoj je većini ljudi teško da priča i uglavnom nije dobro shvaćena. Mnogi ljudi misle da je izbjeći rak stvar sreće, dok se drugi plaše da im je suđeno da se kod njih javi bolest. Istina ie mnogo optimističnija rak je u velikoj mjeri bolest koja se može spriječiti, a najveća nada u i borbi protiv raka leži u prevenciji", objašnjava za Vikend novine sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka Domagoj Žarković.

U prevenciji raka, dodaje, riječ je o uspostavljanju ravnoteže u smislu ishrane i načina života.

“Stoga realnost prevencije leži u svakom pojedincu. Slijed događaja koji vode raku je kompleksan i raznovrstan. Kombinacija genetskih faktora i faktora životne sredine i načina života utiče na pretvaranje normalne ćelije u abnormalnu, te abnormalne ćelije u rak", pojašnjava Žarković.

Faktori koji se zovu inhibitori pomažu, kaže, u usporavanju procesa, dok drugi faktori koji se zovu promoteri ubrzavaju stopu razmnožavanja oštećenih ćelija i na taj način podstiču razvoj raka.

“Jedna vrsta hrane i pića sadrži hranljive sastojke i jedinjenja koja potpomažu prirodne odbrambene snage tijela u uništenju karcinogena prije nego što oštete ćelije i na taj način smanjuju rizik od raka. One mogu takođe da zaustave ili preokrenu kasnije stadij ume razvoja raka", kaže Žarković.

Ti hranljivi sastojci i jedinjenja nalaze se, naglašava, u izobilju u povrću i voću i drugoj hrani biljnog porijekla.

“Druge vrste hrane i pića mogu povećati rizik od raka ukoliko se konzumiraju redovno. Dokaz za to je da alkohol povećava rizik od raka gornjeg digestivnog trakta i jetre, a vjerovatno i debelog crijeva, dojke i pluća. Ishrana sa velikom količinom soli povećava rizik od raka želuca, a ishrana bogata crvenim mesom i mesnim proizvodima povećava rizik od kolorektalnog raka i vjerovatno raka dojke i prostate", rekao je Žarković.

Skriningom protiv raka

Mnogobrojna istraživanja su pokazala da skrining programi nekih vrsta raka mogu uticati na smanjenje broja oboljelih i umrlih, jer omogućavaju otkrivanje prekanceroznih lezija ili bolesti u ranoj, asimptomatskoj fazi, kada je liječenje najdjelotvornije.

"U Crnoj Gori je započeto sprovođenje skrininga raka debelog crijeva u junu 2013, skrining raka dojke u decembru 2015. godine, a planira se i uvođenje skrininga raka grlića materice do kraja prvog kvartala ove godine", najavili su iz Instituta.