Studirao je elektrotehniku u Gracu i Pragu. Godine 1884. odlazi u Sjedinjene Američke Države gde kratko sarađuje s Tomasom Edisonom pre nego što im se putevi razilaze.

Pronalasci su mu donijeli znatnu količinu novca, čiju je većinu iskoristio na finansiranje sopstvenih, kako uspješnih tako i neuspješnih, projekata. Godine 1895. Tesla i Vestinghaus su na Nijagarinim vodopadima izgradili prvu hidroelektranu na svijetu.

Početkom 20. vijeka Tesla otvara laboratoriju pod nazivom Vordenklif na Long Ajlandu i tamo sprovodi neke od svojih najambicioznijih eksperimenata. Njegovi najznačajniji izumi su: polifazni sistem sa provodnicima koji prenose naizmjeničnu struju, obrtno magnetsko polje, sinhroni motor, asinhroni motor i Teslin transformator.



Preminuo je 7. januara 1943. godine u Njujorku gdje je živjeo skoro 60 godina, ali pronalasci koje je za sobom ostavio žive i dan danas.

O Teslinom životu i slavnim djelima postoji nekoliko knjiga i filmova, među kojima su dokumentarni filmovi Nikola Tesla, genije koji je upalio svijet i Tajna Nikole Tesle. Kristofer Nolan je takođe napravio film o Tesli pod nazivom "Prestiž", a godine 1994. u Njujorku je ugao 40. ulice i 6. avenije, gdje se nalazila Teslina laboratorija, dobio naziv Ugao Nikole Tesle.

Nekoliko zanimljivosti o Nikoli Tesli:

S jedne strane, Tesla je bio veoma uspješan pronalazač, a s druge je pokazivao mnoga asocijalna ponašanja i nije imao nijednu zabilježenu ljubavnu vezu. Svoj život je završio siromašan i sam. S godinama je postajao sve ekscentričnije prirode, pa je tako nagomilao čudna ponašanja koja prate njegovu briljantnost. Bio je neka vrsta „ludog naučnika“.

Veoma se starao o čovekovoj sredini

Kako kaže Džejn Alkorn, profesor u penziji i predsjednik Teslinog naučnog centra u Vordenklifu, Tesla je bio veoma zabrinut zbog činjenice da ljudi prebrzo troše prirodna bogatstva planete Zemlje, a želeo je i da se uvjeri da koristimo obnovljive resurse. Dakle, Tesla je istraživao načine na koje može da proširi prirodnu energiju na zemlji i nebu. Stvorio je vještačko osvjetljenje u svojoj laboratoriji i ispitivao moguće razlike električne struje na Zemlji i na visokim objektima.

Umro je kao humanitarac bez prebijene pare

„Tesla je uradio šta je uradio za dobrobit čovečanstva, pokušavajući da omogući ljudima bolji život“, kaže Alkorn. „Novčana dobit ga nikada nije zanimala, a loša strana toga je da nikada nije imao dovoljno novca da uradi ono što je hteo.“ Među prijateljima je imao poznate ličnosti, kao što su pisac Mark Tven i francuska glumica Sara Bernar, ali finansijski nije dobro stajao. Edison i Vestinghaus su novčano bili mnogo uspješniji ljudi, što djelimično objašnjava snagu njihovog zavještanja.

Rijetko je spavao i imao je opsesivno-kompulsivni poremećaj

Tvrdio je da mu je potrebno samo dva sata sna noću, iako je povremeno dremao preko dana. Gnušao se nakita i okruglih predmeta, kosu nikada nije dirao, bio je opsednut brojem tri, a escajg i posuđe je, prije nego što bi ih upotrebio, glancao do savršenstva koristeći 18 salveta.

Predvideo je današnje pametne telefone, i to 1909. godine

Pokušavajući da svoju ideju o malom uređaju koji bi primao telegrame i šifrovane poruke sprovede u djelo, Tesla je projektovao prvi prenosni toranj i podigao ga na Long Ajlandu u Njujorku zajedno sa svojom laboratorijom. Osnovna namjena tornja Vordenklif, nazvanog po investitoru Džejmsu Vordenu, bila je bežična veza preko Atlantskog okeana, ali ovaj toranj nikada nije bio funkcionalan, pa je stoga i srušen 1917. godine.

Imao je fotografsko pamćenje

Tesla je imao sposobnost da čita knjige ili časopise i da ih istovremeno upamti. Sve podatke koje bi pročitao koristio je kao da u sebi ima biblioteku koja mu je uvijek na raspolaganju. Kao rezultat toga, Tesla je rijetko pravio crteže svojih izuma, već je radio prema slikama u svojoj glavi.

Biseri su ga izluđivali

Tesla nije mogao da podnese bisere u tolikoj meri da je odbijao da razgovara sa ženama koje su ih nosile. Jednom prilikom kada je njegova sekretarica stavila biserni nakit, dao joj je slobodan dan. Takođe je imao istančan ukus za stil i estetiku i smatrao je da ako čovek hoće da bude uspješan, mora da izgleda uspješno. Svako veče je za vrijeme večere nosio bijele rukavice i ponosio se svojim „kicoškim odijevanjem“.