Ilustracija, Foto: Pixabay

"Tek ćemo se susresti sa problemima koje je ostavio ovakav način obrazovnog sistema. Škola nije samo mjesto gdje djeca stiču znanje, nego se i vaspitavaju i stiču niz vještina. Mnoge organizacije su predlagale da se treba analizirati individualno svaka sredina i škola. To nije uvaženo, pa ćemo trpjeti posljedice svega onoga što u prethodnom periodu nismo razmotrili i primijenili u organizacionom smislu. Sistem obrazovanja nam je sada vrlo centralizovan, sve odluke se odnose za čitavu Crnu Goru. Za mnogu djecu pogotovo iz ruralnih sredina i za druge vunerabilne kategorije škola je bila izlazak iz određenih problema. To je bio način da se socijalizuju, a u školama su se mogli primijetiti i mnogi problemi koje porodice imaju ili koje djeca doživljavaju. Oni su sada ostali potpuno izvan sistema. I ranije smo ukazivali na potrebu da u školama treba da radi mnogo veći broj pedagoga, defektologa i socijalnih radnika koji bi trebali da pomažu i djeci i porodicama u mnogim problemima. Veliki naš problem sada je i siromaštvo, o tome moramo razgovarati. Mnoge porodice su ostale bez zaposlenja, roditelji se ne mogu usmjeriti da prate nastavu ako razmišljaju šta djetetu da daju da jede, naročito oni koji imaju više djece", rekla je Mijušković.

Ona je ukazala i na velike probleme samohranih i roditelja djece sa smetnjama u razvoju.

"Ta djeca su krenuli u inkluzivnu nastavu, imali određene pomake u razvoju i opet su vraćeni kući. Morao bi sistem da odgovori na situaciju koju imamo – nezaposlenost i sve veći egzistencijalni problemi. Imali smo i problem plaćenog odustva i napokon juče je objavljena naredba o tome. Međutim, ako imate djecu starosti do 11 godina i ona idu samo po sat vremena dnevno u školu, pitanje je roditelja kako da se organizuju i obezbijede čuvanje", kazala je Mijušković.

Ona je upozorila da se o mnogim temama veoma malo razgovara, nadležni se ne uključuju dovoljno, pa zato i dolazi do problema.

Govoreći o novoj metodologiji Instituta za javno zdravlje i sistema semafora, ona je ukazala i na problem definisanja online nastave.

"Ministarstvo prosvjete je prihvatilo da poštuje metodologiju IJZ, što znači da svakih 15 dana automatski dolazi do promjene rada u školama. Zakonski postoji mogućnost prekida nastave u slučaju epidemije. Mi u ovim situacijama nemamo prekid nastrave, nego prelazak na online nastavu, koja se poiustovjećuije sa učenjem na daljinu ili kod kuće. To su u principu potpuno različiti termini", rekla je Mijušković.

Prema riječima Olivere Leković iz Prosvjetne zajednice, đaci i roditelji se suočavaju sa brojnim roblemima.

"Iako je ovo globalni problem, jako je važno sve ono što smo imali prije korone – uslovi, programi, udžbenici i koliko su škole uslovne. Čini mi se da su pojavom korone svi ti preduslovi došli do izražaja, isplivali su na površinu. Od marta smo imali prilike da vidimo dosta aktivnosti, uglavnom po pitanju zdravstvenih ustanova, ali i humanitarnih akcija. Ipak, sve to vrijeme prosvjeta je skrajnuta sa strane. Obrazovni sistem nije samo osnovno ljudsko pravo, nego je pokretač cijelog društva, a čini mi se da toga nismo dovoljno svjesni", smatra Leković.

Ona je podsjetila na situaciju iz marta, kada su svi bili zatečeni zbog zatvaranja škola. Uz nadu da to neće trajati dugo, školska godina je okončana uz velike napore svih iz obrazovnog sistema.

"Nadali smo se u toku ljeta da će biti napravljeni veliki koraci. U maju je ministar je kazao da su obezbijedili 4 ili 5 miliona za opremanje škola. Tada su rekli da će svaka škola u Crnoj Gori biti računarski opremljena. Od svega toga dobili smo samo internet i to ne u svim školama i dobili smo digitalne udžbenike koje ne možemo da koristimo", rekla je Leković, ističući da su nastavnici pod velikim teretom, posebno oni koji su u predmetnoj nastavi.

Izvor: TV Vijesti/Roditelji.me