Ilustracija, Foto: Pixabay

Podsjećamo da su lani cijene žitarica skočile za trećinu, a suncokretovog ulja za 60 odsto.

Ukrajina i Rusija zajedno čine 30 odsto svjetske trgovine pšenicom, 17 odsto kukuruzom i 50 odsto suncokretovim uljem.

Ukrajina je prije invazije opskrbljivala četvrtinu uvoza žitarica i biljnog ulja u EU i oko polovinu uvoza kukuruza.

Otprilike dvije trećine ukrajinskog izvoza žitarica i tri četvrtine izvoza suncokretovog ulja odlazi preko crnomorskih luka, od kojih su mnoge sada zatvorene.

Osim toga, 1. marta su tri najveće svjetske kontejnerske linije – švajcarska "Mediterranean Shipping Company", danska "Maersk" i francuski "CMA CGM" privremeno obustavile isporuke tereta u i iz Rusije kao odgovor na sankcije SAD-a i EU toj zemlji.

Fjučersi na pšenicu dostigli su 14-godišnji maksimum 1. marta, jer su strahovi od produženog rata u Ukrajini izazvali panično kupovanje.

Fjučersi na kukuruz takođe su porasli, a slično je i sa cijenama soje i biljnog ulja. Rekordne vrijednosti dostigle su i cijene palminog ulja, jer trgovci žure osigurati alternativne zalihe u nedostatku pošiljki suncokretovog ulja.

Sukob će značajno uticati na ionako niske globalne zalihe žitarica, ali i na nadolazeću sjetvu usjeva u Ukrajini, što će se odraziti i na snabdijevanje u narednoj godini. Trgovci će tražiti alternativne zalihe od velikih proizvođača kao što su SAD, Indija i Argentina, ali je potrebno vrijeme za povećanje proizvodnje.

Najveći uvoznici ruske i ukrajinske pšenice su Egipat i Turska. Pšenica iz ove dvije zemlje pokriva 74 odsto turskog uvoza vrijednog 1,6 milijardi dolara. U sezoni 2021-22. Turska je bila najveći kupac ruske pšenice, kupivši 4,5 miliona metričkih tona, a Egipat 3,2 miliona.

U 2019. godini Rusija i Ukrajina zajedno su izvezle 25,4 odsto svjetske pšenice, prema Opservatoriji ekonomske složenosti.

Najveći izvoznici

Rusija je u posljednjem desetljeću postala najveći izvoznik pšenice. U 2001. godini njen je izvoz bio samo jedan odsto svjetskog tržišta, što je poraslo na rekordnih 26,4 odsto u 2018.

Danas Rusija pokriva 18 odsto svjetskog tržišta, SAD 16 odsto, Kanada 14, Francuska deset i Ukrajina sedam odsto. Ukrajina se smatra žitnicom Evrope, jer je 71 odsto zemljišta poljoprivredno. Osim toga, Ukrajina je dom za četvrtinu svjetske ‘crne zemlje’, ili černozema, koji je veoma plodan.