Na inicijativu Svjetske meterološke organizacije, agencije UN, oko 1.000 naučnika razgovaralo je u Montrealu na skupu koji je trajao od 16. do 21. avgusta o klimatskoj budućnosti planete, prenose kanadski mediji.

Skoro 10 godina od stupanja na snagu Protokola iz Kjota, čiji je cilj smanjenje emisije gasa i efekta staklene bašte, više se ne postavlja pitanje da li Zemlji prijeti globalno zagrevanje.

"To je nepovratna pojava, a svjetsko stanovništvo nastavlja da se uvećava i moramo da se tome prilagodimo", izjavila je Dženifer Vanos sa Univerziteta Teksas tek.

U prvoj deceniji 21. vijeka, prosječna temperatura na površini planete porasla je za 0,47 stepeni Celzijusa.

Povećanje za jedan stepen znači sedam odsto više isparavanja vode u atmosferi, a pošto isparavanje izaziva vazdušnih strujanja u atmosferi, može se predvidjeti ubrzanje meteoroloških promjena.

Naučna zajednica prognozira da će prosječna temperatura na površini Zemlje do 2050. godine porasti za dva stepena.

"Oblaci će se češće i brže formirati i kiše će biti obilnije", što će rezultirati češćim neočekivanim poplavama, upozorava Sajmon Vang sa Univerziteta u Juti.

Prema Vangovim riječima, posledica povećanja temperature biće sve više talasa ekstremne toplote ili hladnoće.

Epizode polarne hladnoće, poput one koja je protekle zime zahvatila veliki dio severne Amerike, kao i ekstremne toplote i suše, biće sve češće i sve izraženije, kaže Vang.

On napominje da meteorolozi sada moraju da, prilikom prognoziranja vremenena, uzmu u obzir i "dodatne sile" nastale usled globalnog zagrevanja.

Stručnjaci za meteorologiju u budućnosti će morati da koriste supermoćne računare, kakvi su sada izuzetno rijetki.

Pol Vilijams, meteorolog s britanskog univerziteta Reding, koristio je superračunar na američkom univerzitetu Prinston, jedan od najsnažnijih na svijetu, kako bi proučio uticaj globalnog zagrevanja na mlazne struje, atmosferske struje velike brzine na više kilometara nadmorske visine.

Poslije višenedeljnih proračuna, Vilijams je zaključio: "Klimatske promjene pospješuju te struje... Turbulencije tokom avionskog leta trajaće 2050. godine dva puta duže".

Podsjećajući da turbulencije sada prosječno traju tokom jednog odsto ukupnog leta komercijalnog aviona, Vilijams ističe da, ukoliko koncentracija ugljen-dioksida bude nastavila da eksponencijalno raste narednih godina, neće biti moguće predvidjeti kako će letelice reagovati na promjene intenziteta vazdušnih struja.

Ni plovidba brodom neće biti mnogo bezbjednija, jer meteorolozi predviđaju sve češće cunamije na okeanima.

Vang navodi da u poslednje vrijeme ima izveštaja o ogromnim talasima visine 40 metara, dok su ranije talasi od 20 metara bili rijetkost.

"To je tek početak klimatskih promjena jer okeani će imati više uticaja na dodatno oslobađanje topolote i vodene pare", kaže Vang.

Francuski meteorolog Erik Bren napominje da je ogromni lednik na Grenlandu počeo da se topi i da bi, ukoliko se taj trend nastavi, u narednom vijeku nivo okeana mogao porasti za šest metara.

Vanos smatra da je nužno prilagoditi urbanizam i način života u gradovima novoj stvarnosti kako bi se stanovništvo zašititilo od apokalipse.

Tokom petodnevne konferencije u Montrealu održane su specijalizovane sjednice o talasima toplote i suše, polarne hladnoće, obilnim padavinama i poplavama, tornadima i tropskim ciklonima.

Razgovoralo se i o uticaju klime na energetske i transportne sisteme, rad osiguravajućih društava, kao i o saradnji javnog i privatnog sektora i naučne zajednice u rješavanju problema klimatskih promjena.