Ilustracija, Foto: Pixabay

"To je značajno iznad našeg plana, pa ćemo zasigurno premašiti rekordnu 2019. godinu. Mi ćemo iskoristiti sve naše kapacitete i mislim da će nas naši međunarodni partneri podržati i u narednom periodu kao što su do sada. Nadamo se da ćemo dobiti i finansijsku pomoć od države, što bi nam pružilo dodatni impuls da izađemo u susret svim crnogorskim preduzećima i preduzetnicima", kazao je Vukčević.

Kako je dalje kazao, u toku su pregovori sa Evropskom investicionom bankom. Prema njegovim riječima, pregovori za određeni broj aranžmana su u završnoj fazi, dok će sa ostalim pregovorima Fond nastaviti tokom avgusta i početkom septembra, piše Pobjeda.

"Tu je naravno i Evropski investicioni fond, razgovaramo i dalje sa Bankom za razvoj Francuske, te Bankom za razvoj Savjeta Evrope i Kineskom bankom za razvoj. Međutim, kao što znate, situacija u kojoj se mi nalazimo je sutuacija u kojoj se nalazi čitav svijet i to su adrese kojima se obraćaju sve zemlje. Stoga treba biti strpljiv da bi se stvorile pretpostavke da od tih institucija dobijemo adekvatne odluke", naveo je direktor IRF-a.

Budući da su sredstva za period tekuće godine maltene obezbijeđena, u ovom trenutku je od presudnog značaja iznalaženje sredstva za cijelu narednu, po svemu sudeći ključnu, godinu.

"Smatramo da će već od februara, kada nastaje odloženo dejstvo negativnih efekata koronavirusa, naša uloga biti još zahtjevnija i izazovnija – pomoć crnogorskim preduzećima i u 2021. godini", dodao je Vukčević.

Podsjećanja radi, krajem jula u okviru Vladinog trećeg paketa ekonomskih mjera podrške građanima i privredi, IRF je formirao set novih kreditnih linija za podršku turizmu, djelatnosti koja će po njihovim procjenama preterpjeti najveće posljedice usljed pandemije. Turističkoj privredi su na raspolaganju kreditna sredstva za završetak postojećih investicija, ali i za nova ulaganja, kao i kreditna linija za obrtna sredstva koja se može koristiti i za isplatu plata. Turistički privrednici mogu da računaju i na reprogram kreditnih linija sa novim grejs periodom do dvije godine. Zahtjevi su, kako je rekao Vukčević, već počeli da pristižu.

"Sada nas očekuje možda najteži dio – Kada i na koji nabolji način da odreagujemo da turističkoj privredi omogućimo kredite. Već smo odobrili oko 10 kredita koji su usmjereni prije svega ka turističkoj privredi, radi se intezivno kada su u pitanju reprogrami, moratorijum koji će omogućiti turističkoj privredi da lakše prebrodi postojeću situaciju", ocijenio je on.

Ni ostale privredne grane nisu zapostavljene. U prvom redu, tu je pomoć poljoprivredi.

"Pored postojećih kreditnih linija obezbijeđena je kreditna linija za likvidnost, koja omogućava preduzetnicima iz te oblasti da dobiju kredit do 20.000. eura sa grejs periodom od 12 mjeseci i da u tom periodu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja subvencioniše kamatu. Takođe, planiran je i reprogram iz oblasti pljoprivrede i poljoprivrednim proizvođačima takođe do 12 mjeseci kako bi mogli da poboljšaju svoju likvidnost. Isto tako obezbijeđeni su i krediti iz drugih oblasti kao što je proizvodnja. Tu su naravno kreditne linije koje se odnose na zanatstvo i na podsticaj preduzetništva. Tako da mi imamo 36 kreditnih linija koje su prije svega fokusirane na podršku CG ekonomije", istakao je Vukčević.

Kriza je šansa za promjenu ekonomske strukture Crne Gore

Vukčević, koji je inače bio čilan tima za kreiranje Vladinog trećeg paketa ekonomskih mjera podrške građanima i privredi, kaže da je višemjesečni rad tog tima rezultirao serioznim paketom mjera koji je obuhvatio kako ekonomski tako i socijalni aspekt.

"Mi smo generalno morali da se suočimo sa tri problema – prvi, kako održati ukupan fiskalni sistem u Crnoj Gori, drugi je socijalni aspekt zaštite građana i treći aspekt je ekonomski, odnosno, kako i na koji način utvrditi polaznu osnovu da bi se održala prije svega ekonomska aktivnost na mogućem nivou, ali istovremeno da se obezbijede pretpostavke za dalji rast i razvoj", dodao je Vukčević.

Pandemija je pokazala da je problematično oslanjanje crnogorske privrede na turizam, uzimajući u obzir da ta privredna grana čini 25 odsto BDPa.

"Moralo se definisati kako tom sektoru prije svega da se izađe u susret i da mu se omoguće sve one pretpostavke da on preživi. Zato su mjere i usmjerene upravo u tom pravcu. Ali na drugoj strani smo definisali ukupan ekonomski razvoj koji će biti usmjeren ka tome da se dugoročno stvari postave sa aspekta obezbjeđivanja prije svega uslova za izmjenu ekonomske strukture, i čini mi se da je ova situacija upravo usmjerena ka tom pravcu – Da nam pomogne da ubrzamo proces promjene finansijske strukture u Crnoj Gori", poručio je Vukčević.

Stoga, ovu krizu koja je po njegovoj ocjeni specifična po mnogo čemu, u prvom redu treba gledati kao na šansu koja će nam u krajnjem omogućiti dalji ekonomski rast.

"Kada sa ekonomskog aspekta gledamo onda se njena specifičnost ogleda u tome što kriza nastaje i na strani tražnje i na strani ponude – I na jednoj i na drugoj strani imamo pad, što je nezabilježeno u ljudskoj istoriji. Kao i svaka kriza i ova je šansa za promjene i treba je na taj način doživljavati. Ono što je potrebno kada je u pitanju struktura crnogorske ekonomije jeste veliki ubrzani proces, da omogućimo da se promijeni naša ekonomska struktura koja će nam omogućiti dalji ekonomski rast i razvoj . Mislim da imamo potencijala za to, i kada su u pitanju naši prirodni i proizvodni resursi, ali i kada su u pitanju kadrovski resursi, odnosno naši preduzetnici. Ipak, isto tako su nam značajni strani investitori koji će doprinijeti prije svega transferu znanja koji bi mogao da nam omogući jedan kvalitetno novi fokus kada je u pitanju biznis, i unaprijeđenje ukupne ekonomije Crne Gore", zaključio je Vukčević.


Izvor: Investitor.me