Foto: arhiva
On je rekao da su to dominantno djevojčice rođene 2013. godine i manjim dijelom u posljednja tri mjeseca 2012, koje su mogle biti vakcinisane prije desetog rođendana.
Obuhvat vakcinacijom, kako je naveo Joksimović, trenutno iznosi 22,7 odsto.
„Taj obuhvat može se smatrati zadovoljavajućim rezultatom, ali samo u kontekstu trenutka u kome se nalazi Program imunizacija u Crnoj Gori, velikih izazova u drugim rutinskim imunizacijama, pandemijskog zamora“, kazao je Joksimović u intervjuu agenciji MINA.
On je podsjetio da ta vakcina nije obavezna i da ne postoje kaznene odredbe za nekoga ko odbije da njom zaštiti dijete.
Prema riječima Joksimovića, kada se sve uzme u obzir, rezultat nakon četiri mjeseca je vrlo pristojan.
On je kazao da su, kada je u pitanju odaziv na HPV vakcinaciju, najbolje rezultate ostvarile opštine Berane i Kolašin, u kojima obuhvat vakcinacijom iznosi 36 odsto, Cetinje – 34 odsto, Danilovgrad – 31 odsto, Herceg Novi – 29 odsto, Rožaje – 27 odsto i Ulcinj i Podgorica gdje je obuhvat 26 odsto.
Na drugoj strani, kako je naveo Joksimović, najlošije rezultate ostvarile su opštine Pljevlja – 14 odsto i Bar – sedam odsto, u kojima je obuhvat znatno ispod prosjeka na nivou države.
On je rekao da su rezultati ispod prosjeka i u Bijelom Polju i Nikšiću, u kojima obuhvat HPV vakcinacijom iznosi 19 odsto.
„U narednom periodu pažnju treba posvetiti i malim opštinama poput Žabljaka, Šavnika, Petnjice, Plužina za koje podaci u ovom momentu nijesu relevantni da bismo ih poredili sa drugim opštinama, zbog nažalost malog broja djece u ciljnom uzrastu za HPV vakcinu“, kazao je Joksimović.
Interesovanje za HPV vakcinu veliko je i među djevojčicama starijim od devet godina.
Na pitanje kada se može očekivati da država proširi program imunizacije na djevojčice starijeg uzrasta, Joksimović je odgovorio da postepeno proširenje očekuju najvjerovatnije već od marta, kada će se prvo pozivati roditelji djevojčica koji su iskazali interesovanje za vakcinaciju, a potom i ostale djevojčice u uzrastu od deset do 14 godina.
On je poručio da je HPV vakcina bezbjedna, djelotvorna i da štiti od raka na nekoliko lokalizacija u ljudskom ogranizmu.
“HPV vakcinacija je ulaganje u zdraviju budućnost naše djece”, istakao je Jokismović.
On je kazao da je bilo kakva negativna priča o HPV vakcinaciji besmislena i da dovodi u opasnost mnogu djecu, koja uslijed neinformisanosti, zabluda, straha ili zbunjenosti pojedinih roditelja mogu ostati nezaštićena od raka povezanog sa HPV infekcijama, a koji se u velikom dijelu može spriječiti.
„Nastavljaju da pristižu dokazi u prilog djelotvornosti te vakcine, pa je tako Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u decembru prošle godine kao jednu od mogućnosti preporučila i primjenu HPV vakcine u samo jednoj dozi“, dodao je Joksimović.
On je rekao da je to preporučeno sa obzirom na to da postoje dokazi da samo jedna doza vakcine pruža dugotrajnu zaštitu u trajanju od najmanje deset godina.
„Takvu preporuku prati i naše nacionalno Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju koje je prije nekoliko dana Ministarstvu zdravlja preporučilo da se pređe na vakcinisanje samo jednom dozom vakcine i da se primarna grupa za vakcinaciju, osim devetogodišnjih djevojčica, proširi i na uzrast od deset do 14 godina“, naveo je Joksimović.
On je dodao da je to skroz u skladu sa preporukama SZO da primarna ciljna grupa za vakcinaciju budu djevojčice uzrasta od devet do 14 godina.
„Nakon odluke Ministarstva zdravlja, napraviće se plan kada ćemo krenuti i sa vakcinacijom djevojčica uzrasta od deset do 14 godina“, kazao je Joksimović.
Upitan da li ima pomaka kada je u pitanju unapređenje registrovanja obolijevanja i umiranja, a sve kako bi se država uspješno borila sa rakom grlića materice i drugim bolestima i stanjima povezanim sa HPV infekcijama, on je odgovorio da se u tom dijelu ne mogu očekivati pomaci za kratki vremenski period, ali da se na tome definitivno mora raditi.
Joksimović je kazao da je, prije svega, treba raditi na jačanju i unapređenju Registra za maligne neoplazme kako bi podatke bilo moguće objavljivati u redovnijim vremenskim intervalima, čime bi slika o opterećenju tim oboljenjem u populaciji bila još jasnija.
„Dodatno, potrebno je poboljšati prijavljivanje obolijevanja od genitalnih bradavica (kondiloma) i poboljšati obuhvat skrining programom raka grlića materice da bismo kroz šire testiranje mogli da pratimo učestalost i kretanje HPV infekcija visokorizičnim tipovima kroz vrijeme“, rekao je Joksimović.
On je naveo da je bez kvalitetnih podataka vrlo teško kreirati zdravstvenu politiku i evaluirati preventivne aktivnosti.
Na pitanje da li su se zdravstveni radnici od početka HPV vakcinacije u Crnoj Gori suočavali sa nepovjerenjem roditelja u bezbjednost te vakcine, Joksimović je odgovorio da je toga bilo.
„Ali više brine što građani navode i pojedinačne primjere nepovjerenja u djelotvornost i bezbjednost vakcina od strane pojedinaca među zdravstvenim i prosvjetnim radnicima“, naveo je Joksimović.
To, kako je rekao, ukazuje na potrebu da pored edukacije opšte populacije, treba kontinuirano i dodatno raditi na edukaciji zdravstvenih i prosvjetnih radnika.
Joksimović je kazao da je izuzetno važno što je nastavljen skrining program raka grlića materice.
„Međutim, moramo biti realni jer će za uspostavljanje kvalitetnog sistematskog skrining programa biti potrebno vrijeme“, rekao je Joksimović.
On je naveo da je taj program proširen na uzrasnu grupu žena od 30 do 50 godina, što znači da je načelno ciljna grupa od oko 80 hiljada žena koje bi u velikom procentu trebalo da uđu u Program sistematski organizovanog skrininga.
„Bez obzira na to što ima mnogo problema u vidu skromnog broja pozvanih, značajnog broja žena koje nemaju izabranog ginekologa i za sad skromnog broja obuhvaćenih žena, ipak izuzetno je dobro da je program nastavljen“, kazao je Joksimović.
Taj program, kako je poručio, treba dalje jačati i razvijati, jer je to sistemska mjera kojom se može smanjiti smrtnost od raka grlića materice.