Gradska muzika Budve osnovana je 1906. godine kada je češki muzičar Karlo Vela okupio 15 mladića i strpljivo ih učio notama i sviranju na limenim duvačkim instrumentima.
Željko Vasović, predsjednik NVO Gradska muzika Budva, na pitanje kako uspjevaju da budu sve mladji uprkos trajanju od 115 godina, odgovara:

"Imamao dosta omladine sa kojom se baš ponosimo, oni sve više preuzimaju bitne muzičke role, sviraju solo dionice, a druga stvar je što imamo dosta moderan repertoar uz baštinjenje starih tradicionalnih vrijednosti gradskih muzika, a za ovakve koncerte imamo ozbiljan repertoar".

Uspjeli sta da premostite generacijski jaz, obzirom na činjenicu da je raspon godina muzičara od 20 do skoro 80.

"To je bitna stvar, jer dajemo na značaju najmladjim i najstarijim članovima. Mi koji smo u srednjim godinama, trudimo se da ih uvažavamo po svakom pitanju, cijenimo njihov rad i mišljenje, ali kada je muzika u pitanju , trude se da budu i bolji od nas".

Šta je ono što je bitno obilježilo Gradsku muziku Budve kao prepoznatljiv brend ovog grada?

"Ja mislim da je obilježilo baš to trajanje, taj kontinuitet, bez obzira na prekide tokom trajanja dva velika rata, a tu je i priča o tome kako su se čuvali instrumenti da ih okupator ne uzme ili uništi, kako bi se odmah nastavio rad, uvijek je bilo energije i entuzijazma da se to održi.Bilo je problema, osipanja članova, besparice, ali smo se održali da bi došli do jednog ansambla koji danas broji više od 30 stalnih članova koji sviraju tradicionalnu muziku, ali i evergrin, džez, bluz, a čak imamo i varijantu pjevanja" - istakao je Vasović.

Uz svu podršku grada, kolika je odgovornost nastupati na festivalu Ćirilicom?



"Odgovornost je ogroman svakako, mi smo amaterski orkestar, ali kad su ovakvi nastupi u pitanju pristupamo jako ozbiljno i radujemo se nastupu", rekao je Vasović.

Činjenica je da su Budvani uvije voljeli svoju gradsku muziku, a ona je za vijek svog postojanja znala svakog razveseliti, sa radošću dočekati i sa tugom ispratiti, ali u svim vremenima ostati ono što je od svog nastanka: samo budvanska.

Festival Ćirilicom završava se u srijedu 8. septembra, kada će od 20 sati biti predstavljena monografija "Kulturno blago paštrovskih manastira", autorke mr Lucije Djurašković.