20-06-2024

Opština Budva uputila hitnu inicijativu za zaštitu vojnog kompleksa ”Skočiđevojka” kao kulturnog dobra

Opština Budva je danas uputila hitnu inicijativu Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore za uspostavljanje prethodne zaštite vojnog kompleksa baterija obalske artiljerije "Skočidevojka" kao kulturnog dobra. Ovaj zahtjev je posljedica plana za izgradnju turističkog kompleksa kategorije 5 unutar zone koju trenutno zauzima kompleks "Skočidevojka", što bi uključivalo i uništavanje nadzemnih bunkerskih sistema.


Baterija obalske artiljerije, (Foto: google maps/ Dim Dimych)

Vojni kompleks "Skočidevojka", izgrađen u 50-tim godinama prošlog vijeka, predstavlja izuzetno važan dio kulturne baštine Budve.

"Uvidom u idejno rješenje arhitektonskog projekta izrađenog od strane "Arhitektonski studio AIM" doo Podgorica, za izgradnju turističkog kompleksa na parcelama koje obuhvataju katastarske parcele 1668/1, 1668/2, 1668/3, 1668/4, 1668/5, 1668/6, 1668/7, 1668/8, 1668/9, 1668/10, kao i parcelu 1745, sve u KO Reževići 1, u okviru Urbanističkog projekta "Turističko naselje Skočiđevojka" (prema "Službenom listu Crne Gore", opštinski propisi broj 07/09), nedvosmisleno je konstatovano da se na tom prostoru nalazi vojni kompleks baterija obalske artiljerije "Skočidevojka", izgrađen u 50-tim godinama prošlog vijeka", navodi se u inicijativi dostavljenoj našem portalu.

Kako se radi o izuzetno vrijednom kompleksu koji obuhvata kako podzemne, tako i nadzemne bunkere, čineći ih integralnom i nerazdvojivom cjelinom, posebno je važno napomenuti da je Glavni državni arhitekta, u okviru procesa davanja saglasnosti kod Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na idejno rješenje za izgradnju planiranog turističkog kompleksa unutar postojećeg područja, predvidio uništavanje nadzemnih bunkerskih sistema.

Prema riječima v.d. Glavne gradske arhitektice Opštine Budva, Jelene Lazić, inicijativa je pokrenuta u skladu sa članom 20 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, koji omogućava uspostavljanje prethodne zaštite radi zaštite kulturnih dobara od mogućih oštećenja ili uništenja.

"Prethodna zaštita se uspostavlja na nepokretnom i pokretnom dobru za koje se pouzdano vjeruje da ima kulturnu vrijednost, radi sprječavanja rizika od oštećenja, uništenja ili nestanka. Prethodna zaštita se uspostavlja na osnovu predloga stručnih lica, koji je zasnovan na neposrednom uvidu u stanje dobra, raspoloživoj dokumentaciji ili drugim relevantnim činjenicama. Uprava donosi rješenje o prethodnoj zaštiti po pravilima skraćenog upravnog postupka. Izuzetno od stava 4 ovog člana, prethodna zaštita na arheološkom nalazištu može se uspostaviti do završetka arheoloških istraživanja i iskopavanja, a na arheološkom rezervatu na neodreĐeno vrijeme. Žalba na rješenje iz stava 3 ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja", navodi Lazić.

Opština Budva ističe neophodnost hitnog uspostavljanja prethodne zaštite radi spriječavanja potencijalnih oštećenja ili uništenja dok se čeka završetak arheoloških istraživanja.

"Nizom zakona smo u obavezi da imperativno reagujemo u slučaju otkrivanja arheološkog nalazišta, a sve u skladu sa propisima. Ovim putem Vam se obraćamo inicijativom za zaštitu vojnog kompleksa-baterija obalske artiljerije "Skočidevojka" kao kulturnog dobra, odnosno inicijativom da se po HITNOM POSTUPKU na prostoru cjelokupnog nekadašnjeg vojnog kompleksa, kao i kontak zone uspostavi prethodna zaštita do završetka arheoloških istraživanja i iskopavanja, a u svemu prema članu 20 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, nakon kojih očekujemo zaštitu cjelokupnog kompleksa kao kulturnog dobra", zaključuje se u inicijativi.

U cilju što brže i efikasnije zaštite kulturne baštine ne samo Budve, već i Crne Gore i regiona, Opština Budva je takođe dostavila detaljnu dokumentaciju i argumentaciju Upravi za zaštitu kulturnih dobara, koja obuhvata sve neophodne podatke za uspostavljanje prethodne zaštite kompleksa "Skočidevojka".

Inicijativa je takođe upućena i Ministarstvima prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, odbrane i kulture i medija kao i Glavnom državnom arhitekti.


D.B.