Foto: Alexander Nadrilyanski/pexels

Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova završio je izradu dokumenta procjena sposobnosti upravljanja rizicima od katastrofa Crne Gore. Dokument je urađen u saradnji sa Evropskom komisijom. U izradi dokumenta učestvovala su 84 stručnjaka iz različitih državnih organa akademske zajednice.

Kada je Budva u pitanju mnogo toga treba da se uradi kazala je u izjavi za Polis Pera Pavlica Dragišić, načelnica područne jedinice Bar Direktorata za zaštitu i spašavanje.

"Urađena su tri opštinska plana za požar,zemljotres i poplave, međutim to je tek početak zato što jako mali broj subjekata po dubini radi sopstvene planove. Ti planovi treba decidno i detaljno da determinišu ulogu i odgovornost svih , od vodećeg čovjeka u nekoj instituciji do pomoćnog osoblja. Svi imamo obavezu i odgovornost ali da ne bi u slučaju zemljotresa , požara većih požara i slično došlo do panike i nekog neorganizovanog djelovanja i slično, mi moramo svi preuzeti svoj dio odgovornosti. Tehnički kapaciteti predstavljaju najkraće rečeno raspoložive materijalne resurse. nemamo dovoljno opremedefinitivno, ta oprema nije savremena kako treba i nije dovoljna da odgovori na te savremene rizike. Lica koja rukuju određenom savremenom opremom nisu uvijek u dovoljnoj mjeri osposobljena, lica koja vrše popravke na toj opremi isto tako nisu uvijek dovoljno osposobljena. Nabavka nove opreme ne vrši se uvijek u skaldu sa standardima koje moramo da imamo u vidu itd.", kazala je.


Pavlica Dragišić / Foto: printscreen

Nadležni treba da slijede upute koje su im date u dokumentu, međutim u Budvi npr. nema elementarne i osnovne opreme potrebne za svaki rizik, a kada je zemljotres u pitanju u Budvi nema geofona, kazala je Pavlica Dragišić.

"Nema lokalni tim za zaštitu i spašavanje u rušenju, ima nekoliko pripadnika unutar opštinske službe Zaštite i spašavanja koji idu na sve te treninge, završavaju obuke, bili su na ispomoć u sastavu Nacionalnog tima i u Albaniji i ovaj poslednji zemljotres u Turskoj kad je bio, ali to je nedovoljno u odnosu na stanje u Budvi. U odnosu na stepen izgrađenosti, stanje infrastrukture, broj učenika po školama i slično, tako da moramo svi da damo mnogo veći doprinos ništa više od onog što nam stoji u Zakonu o zaštiti i spašavanju", istakla je.

Direktorat će od nove godine početi da priprema novu startegiju za smanjenje rizika od katastrofa Crne Gore 2025. do 2030. godine.

J.M.