Kapija Pakla (Turkmenistan)

Kapija pakla u Turkmenistanu ima jeziv nadimak. Naime, veliki broj ljudi je naziva kapijom ili vratima pakla, a u pitanju je krater prečnika 70 metara koji ne prestaje da gori od 1971. godine kada je i pronađen.


Ruski naučnici željeli su da prouče ovo područje misleći da su otkrili neiscrpno nalazište nafte, ali su ubrzo potom primjetili da postoje rezerve metana ispod zemlje. Slučajno je došlo do nesreće i čitava platforma za bušenje se srušila i stvorila krater koji gori i dan-danas.

Dugine planine (Peru)

Planine Vinikunka predstavljaju jedan od najnevjerovatnijih pejzaža na Zemlji. Naziv Dugine planine su dobile zahvaljujući različitim, predivnim nijansama koje ih krase.


Niko ne zna šta je prouzrokovalo boje duge na planinskim stijenama. Naučnici pokušavaju da pronađu objašnjenje otkad su ih otkrili, ali za sada nemaju previše uspjeha.

Zeleno selo (Kina)

Skriveno duboko u arhipelagu Šengsi u Kini nalazi se selo koje u potpunosti pripada Majci Prirodi.


Nekada davno, ovo selo je predstavljalo uspješnu ribarsku zajednicu, ali kako su obližnji resursi počeli da se iscrpljuju, stanovništvo je bolji život počelo tražiti na drugim mjestima. Promjena koju je donijela industrijalizacija u Kini samo je doprinela migraciji. Ubrzo, selo je ostalo napušteno, a kako su godine prolazile priroda je "progutala" selo i obojila ga u zeleno.


Nagoro (Japan)

Malo selo u Japanu, Nagoro, predstavlja dom lutkama u ljudskoj veličini, od 2003. godine a do toga je došlo tako što se Tsukimi Ajano te godine vratila u svoje rodno mjesto i primjetila da su stanovnici koju su nekad živjeli u ovom selu otišli ili umrli.


Tsukimi je počela da pravi lutke u ljudskoj veličini, a danas, više od 350 lutki stanuje ovdje i sve one predstavljaju bivše stanovnike ovog sela. Od ribolovca koji pokušava da upeca ribu do đaka u učionici i parova na klupama, sve lutke su postavljene tako da podsjećaju na nekadašnju ljudsku populaciju u selu.


Krvavi vodopadi (Antarktik)

Glečer Tejlor na Antarktiku je dom veličanstvenog fenomena prirode.


Krvavocrvena boja predstavlja posljedicu postojanja slane vode, koja je dugo bila zarobljena unutar glečera. Budući da voda nije imala ikakvog kontakta sa kiseonikom ili sunčevim zravima, sadržaj soli se povećavao i nije se zamrzavao. Pukotine u glečeru su omogućile da slana voda izlazi, a kad bi kiseonik došao u kontakt s vodom, došlo bi i do promene u crvenu nijansu, pa otud i fenomen krvavog glečera. Glečer je prvi put otkriven 1911. godine.