Direktorka Verica Maraš, sa ranije proslave jubijela “Plantaža” Foto: Boris Pejović

To su između ostalog zaključci eksternog eksperta koji je nagažovan na predlog ministra poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Aleksandra Stijovića, kako bi se ustanovilo stvarno stanje u “Plantažama” i modeli prema kojima bi se ova državna kompanija mogla spasiti iz situacije u koju je “dovedena sistematskim uništavanjem u prethodnom periodu”.

Na tri radnika 14 šefova

Otkriveno je da je kompanija godišnje preko blagajne godinama isplaćivala i po šest miliona eura u kešu na razna naknade, „limite“ i ostale sporne isplate, da je svaki treći zaposleni u kompaniji označen kao rukovodilac sa ogromnim zarada, da ima sektora u kojima „radi“ 14 šefova a svega tri radnika, da su neki rukovodioci i po dvije trećine radnog vremena provodili na službenim putovanjima po inostranstvu sa ogromnim isplatama za dnevnice, da su po istom osnovu više puta primali iste naknade,…

“Nakon mjesec dana analize stanja i poslovanja u ‘Plantažama’ i detaljne analize do sada prikupljene dokumentacije dobijeni su podaci koji jasno ukazuju kako su Plantaže dovedene gotovo pred stečaj”, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Spašavanje kompanije, uz prekid dosadašnje prakse

Iz resora ministra Stijovića su naveli da se “Plantaže”, moraju sačuvati kao najznačajniji nacionalni brend, ali da insistiraju da se paralelno sa procesom spašavanja kompanije i podrškom, moraju izvršiti ozbiljni rezovi na ovakvim praksama koje i dalje traju, a dovele su do uništenja kompanije.

Stijović je naveo da se intenzivno pregovara o modelima pomoći “Plantažama” kao i da su u toku intenzivni razgovori sa kreditorima, ali da ne želi da “sipa u vreću bez dna”, već da traži održiv model koji će dugoročno oporaviti kompaniju, a što podrazumijeva i restrukturiranje kompanije.

Analiza je pokazala, kako je navedeno, stvarno stanje i nivo pljačkanja “Plantaža” u dužem vremenskom periodu, zbog čega su dugovi kompanije na 28. februar prema dobavljačima, bankama i radnicima 45.652.472 eura.

U ovu sumu nijesu uračunati iznosi sponzorstava i donacija, konsultantskih ugovora i zakonski spornih isplata bordu direktora i menadžmentu, kao ni troškovi otpisa stambenih kredita zaposlenima prilikom odlaska u penziju, a koji iznose 1.362.943 eura.


Šefovima plate od 1.500 do 10.000, pa još nekoliko hiljada preko blagajne

Prosječna neto zarada u preduzeću u 2018. godini iznosila je 720,38 eura, a u 2019. godini je bila 782,10 eura, dok su u isto vrijeme menadžment i članovi borda direktora primali zaradu po nekoliko osnova u iznosima od 1.500 eura do 10.000 eura.

“Osim osnovne zarade u kompaniji postoji ‘naknada za korporativno upravljanje’ koju pozitivni propisi ne poznaju, a koja premašuje sve iznose osnovne zarade i za koju ne postoji definisan način obračuna. Pored toga, minuli rad obračunava se u sklopu osnovne zarade, dok naknadu za minuli rad isplaćuju posebno, bez definisane procedure. Pored ovoga vrše se isplate i na osnovu takozvanih ‘limita’ za koje takođe ne postoji procedura i njihov iznos takođe pramašuje višestruko osnovnu zaradu, a posebno se isplaćuju i godišnji odmori. Svi navedeni iznosi se isplaćuju gotovinom preko blagajne. Ilustracije radi u 2019. godini preko blagajne je isplaćena gotovina u iznosu od 5.982.099 eura, a što je bio prosjek i u prethodnim godinama”, navedeno je između ostalog u analizi.

Svaki treći zaposleni je direktor ili šef

Kompanija trenutno ima 587 stalno zaposlena radnika pri čemu jedna trećina pripada rukovodećem kadru, a pored ovog broja zapošljava još oko 80 sezonskih radnika.

“Da se radi o prekomjernom broju zaposlenih jasno se vidi iz akta o sistematizaciji gdje su definisani naprimjer glavni magacioner, pomoćnik glavnog magacionera i pomoćnik pomoćnika glavnog magacionera a takvu situaciju imamo u po nekoliko radnih jedinica. Takođe imamo i slučajeve da naprimjer radna jedinica vinogradarsko-voćarska proizvodnja ima sektor zajedničkih funkcija gdje postoji 14 direktora/šefova i tri radnika i slične primjere. Kao rezultat ovakvog zapošljavanja imamo troškove za plate zaposlenih u Plantažama od oko 15 miliona eura godišnje. Nelogično je da u kompaniji u kojoj je primarna proizvodnja poljoprivredna ima trećinu zaposlenih čine direktori i rukovodeći kadar, posebno uzimajući u obzir i njima dodijeljeno pravo na službena vozila kojih ima 70, kao i na vozače”, navedeno je iz Ministarstva.

Direktori češće na putovanjima nego na poslu

Na osnovu podataka prikazanih u karticama putnih naloga, otkriveno je da je 20-ak zaposlenih, članovi Borda direktora, direktor i direktori sektora, bili više od dvije trećine radnih dana godišnje na službenim putovanjima u inostranstvu ili da su dnevnice za službena putovanja isplaćivane u višestruko većim iznosima od propisanih.

Tako je, kako je navedeno, Milanu Milutinoviću za službena putovanja od 2010.do 2020. godine isplaćen iznos od 108.997 eura, Verici Maraš iznos od 93.397 eura, Veselinu Đurišiću 83.070 eura,…

Predsjedniku borda direktora Veselinu Vukotiću ukupno je isplaćeno 79.500 eura, a u periodu od 2016. do 2019. godine isplaćivan je isti iznos za putovanja od po 8.500 eura.

Milionski iznosi advokatima za izgubljene sporove

Jedan od značajnijih troškova kompanije, kako je navedeno u analizi, predstavljali su i iznosi koji su isplaćivani na ime konsultantskih usluga, po kom osnovu je u poslednjih 10 godina isplaćeno 1.121.051,12 eura.

“Ovaj iznos isplaćen je uglavnom advokatskim kancelarijama za zastupanje u sporovima koji su svi do jednog izgubljeni, a što je „Planaže“ koštalo dodatnih 1.947.056,22 eura za sudske troškove”, saopšteno je iz Ministarstva.

Stambeni krediti koji se ne vraćaju

Stambeni krediti su uglavnom dijeljeni bespovratno, odnosno Odlukom o dodjeli kredita za rješavanje stambenih potreba, a dobio ih je skoro kompletan rukovodeći kadar u iznosima od 30.000 do 299.000 eura.

“Maksimalan iznos kredita dodijeljen je Verici Maraš 12.05.2010.godine, kojoj je i prethodno 12.08.2008. godine dodijeljen kredit u za sada nepoznatom iznosu, a na osnovu kojeg je 20.10.2009.godine isplaćen prvi dio u iznosu od 30.000 eura”, navode iz Ministrstva.

Sponzorstva i za festivale kojih nije bilo

Za razna sponzorstva u periodu od 2009. do 2021. godine isplaćen je iznos od dva i po miliona eura, od kojih je više isplata i zakonski sporno.

“Jedno od spornih sponzorstava je donacija koja se svake godine dodjeljuje u različitim iznosima, od 2.500 do 10.000 eura, nevladinoj otrganizaciji “Sibila” kojoj je ukupno isplaćeno 38.000 eura. Pretragom sajta navedene NVO utrvđeno je da je ista osnovana u cilju organizovanja festivala, ali da nikada nije imala nikakvih aktivnosti, pa su im sredstva dodijeljena za održavanje festivala svake godine od kojih ni jedan nije održan”, saopšteno je iz Ministarstva.

Kako je najavljeno ministar Stijović će naredne sedmice na konferenciji za novinare saopštiti detalje i zaključke analize, detaljni presjek stanja kompanije i saopštiti predlog rješenja za pokušaj spašavanja “Plantaža”.


Izvor: Vijesti