Foto: Ilustracija
Kako se navodi, izveštaj o platama i dodacima nastavnika i direktora škola u zemljama Evrope u kojima se sprovodi Erasmus+ program pokazuje da su u 2018/19. godini najniže plate primjećene u zemljama sa najnižim BDP-om po stanovniku (Letonija, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovačka, Crna Gora i Srbija), a najveće stvarne zarade su u zemljama sa najvišim BDP po stanovniku (Danska, Nemačka, Irska, Holandija, Austrija, Finska, Island i Norveška).
Tako je u Crnoj Gori godišnja bruto zakonska početna zarada za redovne, potpuno kvalifikovane nastavnike u javnim školama 2018/19. bila 8.132 eura, dok je, na primjer, u Hrvatskoj bila 13.547, u Sloveniji 18.658, Rumuniji 8.413, u Grčkoj 13.104, Francuskoj 26.329 eura itd.
Ipak, prema ovom istraživanju, godišnje plate nastavnika početnika u Crnoj Gori su veće nego u u Srbiji (6.217), Sjevernoj Makedoniji (6.038 za najniži i 6.482 za najviši nivo obrazovanja), Albaniji (4.214 za najniži i 5.457 za najviši nivo obrazovanja), ali i u Bugarskoj (5.161 eura).
Nastavnicima su, kako se ističe, zakonski povećane zarade u većini obrazovnih sistema, ali su povećanja zarada uglavnom bila skromna ili povezana sa indeksom inflacije.
„U Grčkoj, Luksemburgu, Portugaliji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Švajcarskoj, Lihtenštajnu i Crnoj Gori, jedva da je došlo do promjena u odnosu na 2017/18″, ističe se u izvještaju.
Za razliku od toga, u Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj plate nastavnika poboljšale su se zahvaljujući sprovođenju mjera uvedenih prethodnih godina.
„Ove zemlje pokazuju jedan od najvećih porasta početnih zarada (prilagođenih inflaciji) u posljednje četiri godine u EU. Od 2014/15. početne zarade prilagođene inflaciji takođe su se znatno povećale u Irskoj, Malti i Švedskoj”, navodi se u izvještaju.
Istraživanjem je utvrđeno da u prosjeku nastavnici predškolskog uzrasta obično zarađuju manje, a učitelji viših razreda srednje škole više.
Međutim, u dvanaest zemalja, među kojima je i Crna Gora, zakonska zarada nastavnika početnika je ista za posao na svim nivoima obrazovanja, ističe se u istraživanju.
Istovremeno, Crna Gora spada u grupu zemalja u kojima se veći koeficijent ili indeksni poen primjenjuje u obračunu plata nastavnika koji imaju kvalifikaciju višu od minimalne, pa se koeficijent zarade povećava za 0,50 za master studije i 0,90 za doktorat.
Dok se u zemljama poput Holandije, Irske i Poljske u prvih 15 godina rada plate mogu povećati od 62 do 76 odsto, u ostalim zemljama je nešto drugačija situacija.
Početne plate mogu se povećati za oko 50 odsto nakon 35 godina staža u Italiji i nakon 40 godina službe u Slovačkoj i Sjevernoj Makedoniji.
Sličan radni staž je neophodan i u Crnoj Gori, ali za uvećanje zarade od 30 odsto.
Istraživanje je pokazalo da su direktori škola često plaćeni na drugačijoj skali plata od nastavnika, a njihove plate imaju tendenciju da se povećavaju s veličinom škole, što je slučaj i u Crnoj Gori.
U većini obrazovnih sistema postoje značajne razlike u platama među direktorima škola, u zavisnosti od veličine ili drugih karakteristika škole i drugih faktora, kao što su iskustvo i odgovornosti direktora.
Takođe, primjećeno je da su direktori škola u Crnoj Gori plaćeni po određenom rasponu plata, ali da ne primaju dodatak za upravljanje, piše i prenosi FosMedia.