Iz Višeg suda su tom dnevnom listu kazali da ne vode posebnu evidenciju o broju osoba prema kojima su primijenjene mjere tajnog nadzora njihovom odlukom.

U sklopu jednog predmeta prosječno se odobre mjere tajnog nadzora za jednu do tri osobe.

Sud ne zna ni koliko osoba je nakon prestanka mjera tajnog nadzora upoznato sa činjenicom da su bili pod tom mjerom.

Ne prati se ni koliko osoba je na kraju osuđeno uz dokaze prikupljene kroz mjere tajnog nadzora.

„Sud ne vodi posebnu evidenciju o tome, ali ukazujemo da se presude javno objavljuju, pa se uvidom u sadržinu istih može utvrditi u kojima je donijeta odlobađajuća odluka, a na temelju rezultata dobijenih primjenom mjera tajnog nadzora“, naveli su iz Višeg suda.

Na pitanje kako građanin može da otkrije da je bio pod mjerama tajnog nadzora, iz suda su objasnili da postoji mogućnost da se osoba koja je bila pod tim mjerama u zakonom propisanim slučajevima obavještava o tome.

Istraživanje nevladine organizacija Građanska alijansa pokazalo je da su nakon 2010. godine, kada je zakonskim izmjenama uvedena mogućnost primjene mjera tajnog nadzora, one do početka 2017. primijenjene u vezi sa 942 osobe, što je rezultiralo krivičnim postupcima protiv 500 ljudi.