Dopunama koje je predložio poslanik SNP-a, Aleksandar Damjanović, predviđeno je da zaposlena žena koja rodi troje ili više djece, sa 25 odnosno 15 godina radnog staža, ima pravo na doživotnu mjesečnu naknadu od 70 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja prethodi onoj kada je ostvareno to pravo.
Predlogom dopuna Zakona predviđena je i doživotna naknada za roditelja, odnosno njegovatelja, koji brinu od djetetu sa posebnim potrebama.

Damjanović je, obrazlažući predlog, rekao da je to pokušaj da se napravi zajednički napor u podršci materinstvu u Crnoj Gori, i da se uvede još jedno socijalno davanje za roditelje, odnosno njegovatelje djece sa posebnim potrebama.

„Smatram da postoji i prostora i potrebe da Crna Gora na djelu pokaže da teži da stvori društvo socijalne pravde, i da zaštiti one najranjivije kategorije koje podnose najveće žrtve u državi“, kazao je on.

To su, kako je pojasnio, zaposlene majke sa troje ili više djece, koje teško u ovakvom ambijentu uspijevaju da spoje te dvije jako odgovorne dužnosti – majke i zaposlene žene.

„U odnosu na roditelje i njegovatelje djece sa posebnim potrebama, ne treba dodatno objašnjavati“, dodao je Damjanović.

Nezavisni poslanik Neven Gošović ocijenio je da bi to pravo trebalo da koriste i nezaposlene žene sa troje i više djece.

„Mislim da bi se napravila diskriminacija u odnosu na činjenicu da li neka žena radi ili ne, da bi ostvarivala ovo pravo, s tim što je žena koja ne radi u još težem položaju“, kazao je Gošović.

Damjanović je kazao da je svaka podrška u smislu proširivanja opsega nadležnosti predloženog zakona.

„Jedina stvar koja me vodila da u ovom trenutku ne predložim tu normu, jeste procjena iznosa tog davanja, koja je sada uslovno rečeno moguća, i može se naći novac za ovakvu normu kako je predložena“, pojasnio je on.

Poslanik Demokratskog fronta, Emilo Labudović, kazao je da se sve mjere sličnog karaktera, koje treba da podrže sistem materinstva u Crnoj Gori, „poslovično razbijaju o zid koji se zove – nema para".

„A onda se ispostavi da imamo para za kojekakve budalaštine i promašaje, ekonomske i socijalne, a za ono što je temelj svakog društva, pogotovu crnogorskog koje rapidno stari, navodno nemamo“, naveo je Labudović.

On je ocijenio da su predložene dopune izuzetno važne i u segmentu brige o osobama sa posebnim potrebama, kad njihovi roditelji ne budu više živi.

„Ova država ne želi toga da se dotakne – šta sa tim osobama kad im odu roditelji? Jedna je priča dok su roditelji živi, u kakvom god da su materijalnom i socijalnom stanju, kakvih god da su zdravstvenih prilika – oni će učiniti sve da svoju djecu zaštite“, naveo je Labudović.

On je podsjetio da Crna Gora nema organizovanih prihvatilišta za osobe sa posebnim potrebama.

„Ovo je jedna od mjera koja bi mogla da stimuliše rodbinu, bilo koga drugog, da nastavi brigu o tim osobama i na taj način ostvare odrešenu prinadležnost za sebe i tu osobu“, pojasnio je Labudović.

Predstavnica Unije slobodnih sindikata, Lidija Pejović, rekla je da za žene na tržištu rada materinstvo predstavlja veliku barijeru.

Ona je novinarima, nakon sjednice Odbora, rekla da je prema podacima Monstata trenutno 3.140 žena sa troje djece, i oko 1.560 sa četvoro.

Pejović je ocijenila da bi predloženi zakon trebalo da prođe, ali, kako je navela, sve zavisi od poslanika Demokratske partije socijalista.

„Oni uporno ne žele o ovome da razgovaraju, a glavni razlog zašto to ne prihvataju je nedostatak novca u budžetu. Ali mi uvijek kažemo da se taj novac može naći“, kazala je Pejović.

Ona je precizirala da se radi o iznosu od oko osam miliona eura.

Poslanica Demokratske partije socijalista, Nada Drobnjak ocijenila je ranije da predložene izmjene predstavljaju udar na temelje ravnopravnosti muškaraca i žena.

Drobnjak smatra da je to „jedna krajnje populistička ideja, zamotana u fini papir sa mašnicom, da bi žene to prihvatile”.