To je Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore lani koštalo 8.885.103,40 eura više u odnosu na 2018, odnosno 25,74 odsto.

U privatnim i apotekama Montefarma prošle godine realizovano je ukupno 5.477.750 recepata, što je za 431.374 recepta ili 8,55 odsto više nego u 2018. kada je u crnogorskim apotekama realizovano ukupno 5.046.376 recepata.

Od toga, u privatnim apotekama u 2019. godini ukupno je realizovano 3.027.265 recepata, što je za 20,41 odsto ili 513.174 recepta više nego u 2018. kada je realizovano 2.514.091 recept, dok je u apotekama ZUA Montefarma tokom prošle godine realizovano 2.450.485 recepata, odnosno 3,23 odsto ili 81.800 recepata manje nego u istom periodu 2018. godine.

“U periodu od 1. januara do 31. decembra 2019. preko recepta je realizovano/izdato ukupno, preko privatnih i apoteka ZUA Montefarma, 7.391.988 pojedinačnih pakovanja lijekova. U istom periodu 2018. ukupno je realizovano/izdato je 6.822.087 pojedinačnih pakovanja lijekova preko privatnih i apoteka ZUA Montefarm-a” kazao je Dnevnim novinama direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.

Fakturisana vrijednost za ljekove realizovane preko recepta u privatnim i apotekama ZUA Montefarma prošle godine, kako je kazao, iznosila je 43.399.688,36 eura, što je za 8.885.103,40 eura, odnosno 25,74 odsto više nego u istom periodu 2018. kada su finansijski izdaci za ljekove realizovane preko recepta bili 34.514.584,96 eura.

“Finansijski izdaci za lijekove realizovane preko recepta u privatnim apotekama u 2019. u odnosu na isti period 2018. su se povećali za 36,93 odsto, odnosno za 4.110.142,56 eura. Finansijski izdaci za ljekove realizovane preko recepta u apotekama Montefarma u 2019. u odnosu na isti period 2018. su se povećali za 20,42 odsto odnosno za 4.774.960,84 eura” precizirao je Čirgić za Dnevne novine.



Fakturisana vrijednost za ljekove realizovane preko recepta u privatnim apotekama lani je iznosila 15.238.366,60 eura, čak 4.110.142 eura više nego tokom 2018. kada je, kako je kazao, ova vrijednost za privatne apoteke iznosila 11.128.224,04 eura.

“Fakturisana vrijednost za ljekove realizovane preko recepta u apotekama ZUA Montefarma u 2019. je iznosila 28.161.321,76 eura, odnosno 4.774.961 euro više nego tokom 2018. kada j e ova vrijednost za apoteke ZUA Montefarma iznosila 23.386.360,92 eura”, istakao je Čirgić.

Jedan od glavnih razloga povećane potrošnje je, ističe, veća dostupnost ljekova i bolja snab djevenost tržišta, prije svega zbog donošenja nove Liste ljekova, koja je u primjeni od marta 2018. godine, i koja je revidirana dva puta tokom 2018. godine, a kojom su uvedeni novi ljekovi i posebno skupi ljekovi za savremene terapije u liječenju osiguranih lica Fonda.

“Takođe, uključivanjem privatnih apoteka u mrežu zdravstvenih ustanova obezbijeđena je bolja snabdjevenost ljekovima, sa izuzetkom sporadičnih slučajeva iz objektivnih razloga, na primjer ako proizvođač obustavi proizvodnju. Svako povećanje dostupnosti u zdravstvenom sistemu znači i veće troškove, u ekonomici zdravstva to je aksiom”, smatra Čirgić.

Međutim, bolja dostupnost ljekova, dodaje, ne mora da znači da se ljekovi upotrebljavaju racionalno.

“Osnovno pravilo racionalne upotrebe ljekova podrazumijeva da pacijentu treba biti propisan optimalan lijek, u pravo vrijeme, u pravoj dozi, kroz dovoljno dug period i uz najniži trošak za pojedinca i društvo u cjelini. Racionalna terapija nije primjenjivanje ljekova nižih cijena, ukoliko će izostati farmakoterapijski efekti, ali svakako nije ni primjena ljekova veće cijene, ukoliko se medicinski opravdani ciljevi mogu postići i standardnom terapijom koja ima nižu cijenu”, naglašava Čirgić.

U dijelu racionalizacije potrošnje u zdravstvenim ustanovama istakao bi, kaže, važan segment informatičke podrške na primarnom nivou, koja se odnosi na protokole i smjernice prilikom tretmana pacijenata, njihovog daljeg upućivanja na dijagnostiku i liječenje, propisivanja terapije i drugo.

“Za sada kroz informacioni sistem od Fonda podržane su aktivnosti Ministarstva zdravlja u dijelu izrade protokola za urinarnu infekciju, a u fazi implementacije su i protokoli za respiratorne infekcije (četiri protokola), nakon čega je u planu i izrada protokola za oboljele od dijabetesa. Od ovog projekta očekuju se značajni benefiti, obzirom da se radi o kontrolnim mehanizmima koji će imati direktni uticaj na finansijske pokazatelje potrošnje u zdravstvenim ustanovama”, ocijenio je Čirgić za Dnevne novine.

On ističe da Fond ima određene mehanizme kontrole za ljekove izdate na recept u apotekama koja, kako je rekao, podrazumijeva da se ne može propisati lijek koji nije na Listi ljekova; da se može propisati lijek samo za indikaciju koja je utvrđena Listom; da se ne može propisati lijek u količini većoj od propisane; da cijena lijeka ne može biti veća od cijene definisane Listom.

“Za ljekove koji su realizovani po odobrenju Komisije za ljekove Fonda i Ministarstva zdravlja, kontrola da li su izdati u količini ili obliku u skladu sa odobrenim i slično. Kroz integralni informacioni sistem zdravstva (IISZ) ograničen je rad izabranih doktora u smislu pridržavanja kriterijuma definisanih Listom ljekova koje je uvedeno kao posljedica njihovog prekomjernog propisivanja ljekova”, kazao je Čirgić.

Takođe, po instrukcijama Ministarstva zdravlja, dodaje, realizovano je ograničenje sa brojem kutija na mjesečnom nivou za određeni broj ljekova koji se nalaze na Listi ljekova, i navedena aktivnost je rađena u saradnji sa IT Sektorom Fonda.

“Potrebno je i veće angažovanje Komisija za kontrolu kvaliteta koje postoje u svakoj zdravstvenoj ustanovi. Konačno, moramo znati i da sama kontrola nije dovoljna, već treba jačati svijest svih činilaca, kako ljekara, tako i građana da je lijek roba koja se plaća sredstvima poreskih obveznika i da nam štednja nije prevashodni cilj, ali optimalno i racionalno liječenje jeste, koje će ako je takvo, svakako za rezultat imati manje troškove. Dakle, u praksi treba težiti racionalnoj upotrebi ljekova kao najboljoj zaštiti od nekontrolisanog rasta troškova za ljekove”, zaključio je Čirgić.

Prošle godine, građani Crne Gore najviše su popili tableta rapten duo koji se koristi u terapiji mišićno koštanih oboljenja. Za taj lijek, prema podacima Fonda u privatnim i apotekama Montefarma lani je realizovano ukupno 174.372 recepta na osnovu kojih je izdato 218.012 pojedinačnih pakovanja ukupne vrijednosti 316.513,16 eura.

Na drugom i trećem mjestu su lijekovi za hipertenziju, odnosno povišeni krvni pritisak monopril plus i presolol. U 2019. popijeno je 194.466 kutija monopril plusa ukupne vrijednosti 717.693,60 eura i 154.735 pojedinačnih pakovanja presolola ukupne vrijednosti 144.857,15 eura.

Slijede tablete concor cor koje se koriste u terapiji srčane insuficijencije, kojih su u 2019. građani popili 151.416 pakovanja ukupne vrijednosti 472.975,27 eura, te siofor koji se koristi u terapiji dijabetesa kojeg su popijene 123.202 kutije ukupne vrijednosti 133.357,81 eura.

Prema podacima Fonda, u 2018. godini građani Crne Gore najviše su pili tablete monopril plus, kojih je popijeno 207.369 pojedinačnih pakovanja ukupne vrijednosti 816.363,57 eura. Na drugom mjestu je presolol kojeg je, te godine, popijeno 159.346 kutija ukupne vrijednosti 149.203,26 eura. Na trećem mjestu je rapten duo kojeg su 2018. godine na recept izdata 151.532 pojedinačna pakovanja ukupne vrijednosti 217.106,04 eura.

Slijedi ranitidin, za oboljenja digestivnog sistema, kojeg je popijeno 121.650 kutija ukupne vrijednosti 124.593,09 eura, te siofor kojeg je na recept izdato 120.070 pojedinačnih pakovanja ukupne vrijednosti 130.466,60eura.

















Izvor: Dnevne novine/Cdm