Ilustracija, Foto: Pixabay/Alexandra Koch

Oni su u Privrednoj komori Crne Gore organizovali sastanke u cilju prevazilaženja izazova vezanih za korišćenje paketa podrške i novim epidemiološkim mjerama koje važe do 10. marta.

Predstavnicima turistićkih agencija i ugostitelja smatraju da su diskriminisani jer nijesu obuhvaćeni mjerama iz četvrtog paketa pomoći Vlade turističkoj privredi.

Na Javni poziv su se mogle prijaviti samo turističke agencije koje prodaju paket aranžmane, pa je traženo da se taj javni poziv vremenski produži uz prošireni opseg koji bi obuhvatio sve turističke agencije.

Sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Sanja Marković rekla je da, imajući u vidu da sa četvrti paket pomoći odnosi samo na one turističke agencije i operatere koji su imali ostvarena noćenja tokom proteklog perioda, tačku 5 u javnom pozivu treba izmijeniti, tako da glavni kriterijum bude ostvareni promet u 2019. godini.

Božidar Vujičić iz nevladine oragnizacije Crnogorske Turističke Agencije smatra da je pohvalno što je Vlada obezbijedila 150 hiljada EUR za turističke operatore i agencije, i ukazao da se ona odnose samo na one operatore koji su organizovali paket anranžmane, dok su oni koji se bave izletničkim turizmom zapostavljeni.

“Naša djelatnost spada pod istu šifru, a izostavljeni smo iz novog paketa pomoći. Zadovoljavamo apsolutno sve uslove, osim tačke 5 izjave o ostvarenom broju noćenja. Diskriminisani smo u ovom dijelu”, rekao je Nenad Vujičić iz agencije Montenegro Crusing, koja servisira veliki broj turista.

Dragica Zunić iz Agencije Turističke ponude smatra da i subagente treba uklučiti u ovaj paket.

“Iako imamo pravo na posredovanje u smještaju, prodaji karata i organizovanju izleta, izostavljeni smo mjerama podrške”, dodala je ona.

Goran Čolović iz agencije Gorbis Travel naglasio je da prvenstveno treba pomoći turističke agencije koje ostvaruju promet u Crnoj Gori i vrše servis turista iz inostranstva.

Igor Begović iz agencije Explorer smatra da je je potrebno da se ovim javnim pozivom jasno zna na osnovu kojih kriterijuma će se dodjeljivati sredstva i predlaže da se izmjeni na način da dokaz o poslovanju mora i može jedino biti ostvareni promet u 2019. godine.

“Naše turističke agencije ne orgainizuju paket aranžmane noćenja, već sam klijent, ali zato rade kompletan program izleta, organizovanja različitih aktivnosti i posjeta znamenitostima u Crnoj Gori”, nagasio je on.

Na sastanku je zaključeno da bi, ako je moguće, javni poziv trebalo vremenski produžiti i proširiti i na turoperatore koji organizuju izlete kao i da samo noćenje nikako ne može biti uslov već ostavareni promet u 2019. godini.

"Ukoliko se ne bude mogao javni poziv izmijeniti, potrebno je da turoperatori koji organizuju izlete budu predmet podrške u sledećem paketu mjera podrške privredi", navodi se usaopštenju.

Tokom drugog sastanka koji je organizovan sa predstavnicima ugostitelja, razmatrano je kako i na koji način pomoći ovoj djelatnosti da opstane s obzirom da su jedna od najpogođenijih djelatnosti tokom pandemije COVID-19.

“Kad god se u Crnoj Gori pogorša epidemiološka situacija, prvi na udaru su ugostiteljski objekti, i to svi, a ne samo oni koji su kršili propisane mjere i ugrožavali zdravlje svojih gostiju i zaposlenih, što se nije smjelo dozvoliti” smatra predstavnik ugostitelja iz Budve, Nikola Buzdovan.

On smatra da i država i Investicioni razvojni fond umjesto najavljenih blokada, treba da imaju razumijevanja za njihov položaj i da se ne može od njih očekivati da ispunjavaju svoje obaveze vezano za plaćanje kamata a da još nijesu dobili subvencionisanje istih, a istovremeno im je zabranjeno obavljanje djelatnosti.

On je rekao da u Uredbi o uslovima za odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja iz februara treba izmjeniti period reprograma obaveza da glasi od 1. juna do 31. decembra prošle godine, i omogućiti korišćenje subvencija iz četvrtog paketa mjera podrške, ugostiteljima koji će reprogramirali obaveze u skladu sa navedenom Uredbom.

Predstavnik ugostitelja iz Podgorice Sava Rakočević, smatra da je najbitnije pokrenuti dijalog između ugostitelja i nadležnih ministarstava, posebno Ministarstva zdravlja.

"Mi, kao ugostitelji, moramo biti uključeni u proces donošenja odluka koje se direktno odnose na nas, i blagovremeno biti informisani o svim promjenama, kako bi naše poslovanje na vrijeme prilagodili", zaključio je Rakočević.

Na sastanku je, kako je saopšteno, naveden primjer Hrvatske gdje ugostiteljima država mjesečno uplaćuje deset EUR po metro kvadratnom poslovnog prostora za pokrivanje troškova zakupa.

“Ocijenjeno je da su neprimjerene optužbe da su ugostiteljski objekti glavni izvor zaraze, navodeći primjer Hrvatske i Njemačke, gdje ugostiteljski objekti nisu radili više od tri mjeseca, a broj zaraženih se u isto vrijeme znatno povećao”, navodi se u saopštenju.

Kako se navodi, zaključeno je da se na dijalog pozovu predstavnici Ministarstava ekonomskog razvoja, Ministarstva zdravlja kao i Investicionog razvojnog fonda kako bi se zajednički došlo do predloga pravih mjera za podršku ovoj djelatnosti.

Usvojen je i predlog da se ubrzo održi tematski sastanak Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva na temu Izazovi u primpremi ljetnje sezone, sa učešćem svih nadležnih institucija.


(MINA Business)