Foto: MINA

“Vjerujem da će, ukoliko koronakriza bude stvaljena pod kontrolu, ekonomija rasti dinamičnom stopom, ali zbog niske osnove sa koje će krenuti, taj rast će biti umjeren”, rekao je Kostić za portal RTCG.

On je podsjetio da je pandemija koronavirusa obilježila proteklu godinu i ozbiljno uzdrmala ekonomije svih zemalja svijeta, među kojima i Crnu Goru.

“Koronakriza je, rekao bih, naročito uzdrmala našu i nama slične ekonomije. Mi smo zemlja koja je u regionu pretrpjela najsnažniji ekonomski pad kao direktnu posljedicu visoke zavisnosti od turizma i sektora usluga generalno, odnosno kao ekonomija koja nema potreban nivo diverzifikacije privrede koja se ogleda u vidu pretjerane uvozne zavisnosti”, kazao je Kostić.

On smatra da je za crnogorsku ekonomiju ključna priprema ovogodišnje turističke sezone, uz osmišljavanje borbe protiv koronakrize na ekonomski funkcionalan i opravdan način.

“Ako već sada pristupimo planiranju turističke sezone, uz vakcinu koja izvjesno dolazi prije ili kasnije, vjerujem da je moguće da od turističke sezone dobijemo više nego što to sada mislimo i da proces oporavka bude dinamičniji od očekivanog”, naveo je Kostić.

On je dodao da je usljed ozbiljnog pada u ekonomskoj aktivnosti, turizmu najviše, ozbiljno narušena finansijska stabilnost, odnosno održivost javnih finansija.

“Prihodi su bili znatno redukovani, a troškovi iznad, proporcionalno uvećani, usljed vladinih mjera očuvanja ekonomske supstance privrede i istovremeno servisiranja svih socijalnih i drugih davanja u punom iznosu. Dodatno i izmirenje pristiglih finansijskih obaveza po osnovu dugovanja iz prethodnih perioda, sa već rečenim, uslovilo je izuzetan rast budžetskog deficita koji znatno uvećava i onako visok javni dug”, kazao je Kostić.

On kao posljedicu toga vidi zaduženje od 750 miliona EUR.

“Po mome mišljenju, zaduženje je bilo nužno kako bi sistem mogao nastaviti da funkcioniše. Tim prije, što je visoka neizvjesnost koju koronakriza generiše prisutna i dalje sa teškim, gotovo nesmanjenim ekonomskim posljedicama po privredu zemlje. U okolnostima snažnog ekonomskog pada sa znatno redukovanim i neizvjesnim prihodima, zaduženje je bilo nužno”, rekao je Kostić.

On je saopštio i da je Crnoj Gori potrebna nacionalna avio-kompanija zbog turizma i multiplikativnih efekata na ekonomiju. Svrha njenog postojanja ne treba da bude profit, već dovođenje turista, avio dostupnost Crne Gore i njena promocija kao turističke i investicione destinacije.

“Postavlja se pitanje: Da li je profit svrha kompanije i da li je on dovoljno dobro objašnjenje njene svrhe? Nije! Profit je uslov poslovanja kompanije, test njene valjanosti i nije dovoljno dobro objašnjenje svrhe postojanja bilo koje komapnije pa ni Montenegro Airlinesa (MA). Svrha se ogleda u stvaranju i pronalaženju kupaca, a u slučaju MA je to u dovođenju turista, avio dostupnosti Crne Gore i njenoj promociji kao turističke i investicione destinacije i u još mnogo čemu drugom“, kazao je Kostić.

Svrha avio-kompanije je u službi jačanja crnogorske ekonomije.

„Da li ona može biti sve to po cijenu velikih gubitaka koje je stvorila? Ne. Druga je priča sa malim gubicima. Da li je zbog toga treba ugasiti? Ne, nikako”, poručio je Kostić.

On rješenje trenutne situacije u vezi MA vidi u restrukturiranju.

“MA Treba je restrukturirati. To svi rade sa nacionalnim avio-kompanijama. Niko ne želi da svoju avio dostupnost stavi u ruke privatnim – profitno orijentisanim operaterima, jer tada nesumnjivo strada mnoštvo državnih interesa, a u našem slučaju turizam i sve ono što je svrha MA. Razumijevanje svrhe poslovanja kompanije utiče i na njene ciljeve poslovanja i očekivanja u vezi sa njom”, kazao je Kostić.

On smatra da je odluka Vlada da budžet za ovu godinu usvoji u martu, a da do tada pređe na privremeno finansiranje, razumljiva, ali i da treba praviti razliku između razumljivog i ispravnog.

“Imajući u vidu da se radi o Vladi koja za sebe kaže da je Vlada diskontinuiteta, razumljivo je da sebi omogući vrijeme za uvid u sve ono što bi mogli biti bitni elementi za tako značajnu stvar kao što je novi budžet, tim prije, što nova Vlada iskazuje visok stepen nepovjerenja prema onome što je radila prethodna. Sa tog aspekta takav korak je razumljiv”, objasnio je Kostić.

On je dodao da privremeno finansiranje ima svojih mana, zbog čega se rijetko koristi. Imajući u vidu da je budžet jedan od najznačajnijih dokumenata svake vlade, odluka o privremenom finansiranju u postojećoj situaciji, prema riječima Kostića, ne bi trebalo da bude neočekivana.

“Kada govorimo o koncipiranju budžeta mislim da se tekuća potrošnja mora ograničiti i držati čvrsto u okviru realnih izvora finansiranja, kako bi se uticalo na smanjivanje budžetskog deficita. Istovremeno, imajući u vidu veliku potrebu za dinamiziranjem ekonomije, ne smije se zanemariti kapitalni dio budžeta. I jedno i drugo će biti prilično izazovno za realizaciju”, saopštio je Kostić.

On smatra i da bi trebalo tražiti odlaganje plaćanja prve rate kredita za prioritetnu dionicu autoputa Bar-Boljare zbog produženja roka njenog završetka i vanrednih okolnosti koje se odnose na višu silu.

„Tek potom treba razmatrati druge opcije, jer reprogram kredita uvijek ima svoju konotaciju u vezi sa problematičnom likvidnošću, što povratno utiče na cijenu zaduživanja”, naveo je Kostić.





Izvor: Mina business