Učesnici programa književne večeri su akad. Radomir V. Ivanović, dr Mila Medigović Stefanović i autorka, a u umjetničkom dijelu će nastupiti Igor Zenović (klavir), Milja Zenović (flauta) i Miloš Boreta koji će čitati poeziju Stefana Mitrovića.

Knjiga "Sklad reči i tona" zbirka je studija i ogleda naslovljenih: Lirsko-epske pesme Laze Kostića kao inspiracija muzičkim stvaraocima, Šantićev Triptih Dejana Despića, Procesi strukturalizacije i muzikalizacije u Kočićevom poetskom i proznom stvaralaštvu, Muzičko stvaralaštvo Vladana Desnice (Kraće muzičke forme), Muzički i drugi motivi u poeziji Stefana Mitrovića, Primorske melodije u aranžmanima Branka Zenovića i Deset primorskih pesama u aranžmanima Branka Zenovića. Prateći dio knjige – Prilozi – sačinjen je od pogovora, bilješke o autorki i registra ličnih imena. Recenzentkinja knjige je dr Mila Medigović Stefanović, pogovor je napisala dr Zlata Marjanović, urednik je prof. dr Milorad Jevrić, a izdavač štamparija Tuli iz Vršca. Knjiga ima 138 stranica, štampana je u tiražu od 200 primjeraka (prvo izdanje).



U pogovoru dr Zlate Marjanović, o knjizi i autorki navedeno je: "Potraga za skladom reči i tona autorku dovodi i do njenih, crnogorskih korena, kao i temama poteklim iz narodne baštine. Da se poslužimo, stoga, narodnim terminom, Ana M. Zečević ove teme prepoznaje kao kamen stanac iskazivanja dvojice paštrovskih umetnika, kompozitora i aranžera, Branka Zenovića i pesnika i revolucionara Stefana Mitrovića. Ana M. Zečeveć donekle čak i iskoračuje iz sveta muzike, pa se posvećuje i delima poput onih koje potpisuje još jedan Paštrović, Stefan Mitrović. Iako (za sada) nedodirnutom kompozitorskom rukom, Mitrović svojom poezijom, „peva dušom“ i prati se „glasovirom srca“. Kao prvo, on se vazda u svojim stihovima posvećuje i slobodi, jer je nje često lišen, u borbi za slobodu se kali i kao revolucionar i kao poeta. Autorka nam tako pruža uvid u Mitrovićev stav o društvenoj pravdi koju mnogi, a posebno Paštrovići, stolećima, jasno i konstantno potenciraju u svom svekolikom životu i stvaralaštvu. Kao drugo, a poput Branka Zenovića, Ana nam pokazuje, i odnos Stefana Mitrovića prema delovima nasleđa koje mu u njegovom Svetom Stefanu, prenose stariji. Mitrović je dostojan naslednik i prenosioc, jer čim opeva, shvata važnost kruženja života, kroz rađanje, a u stalnom potenciranju želje za napretkom, čak svojim stihovima dočarava i neke od najstarijih formi ljudskog muzičkog izražavanja, poput uspavljivanja deteta naročitim pesmama, tuženja za preminulim i pjevanja uz gusle. Slično sagledavanju poezije Stefana Mitrovića, i u specifi čnoj zvučnoj strukturi u delima Petra Kočića autorka jasno prepoznaje da deluju kao muzika. Tako nas analizom njegovog pesničkog govora vodi od ritmičke, preko poetske do narativne proze, posebno se posvetivši strukturalizaciji i muzikalizaciji odabranih stihova ovog velikana. Kao što i priliči, istraživanja sklada reči i tona prate i notni zapisi i odabrani delovim pesama odabranih poeta, nezaoblizni u argumentaciji navedenog. Tako je ova knjiga namenjena teoretičarima muzike, muzikolozima i etnomzikolozima, pojednako kao i književnicima, takođe i širem krugu svih onih zainteresovanih za kulturnu baštinu ovih naših prostora. Otuda je jasno da se autorka sasvim dobro snalazi u razigranom a skladnom duetu reči i tona, i da nam, insprisana snagom i lepotom tog njihovog sklada, otkriva u svojoj knjizi deo neiscrpnog i slovjevitog bogatstva poezije i muzike. Jer, čini se da je Ana M. Zečević odavno shvatila da poezija jeste muzika, i obrnuto."

Stefan Mitrović rođen je u Svetom Stefanu 1909. godine. Gimnaziju je završio u Kotoru, a studirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Progonjen je i hapšen kao pripadnik revolucionarnog pokreta, a bio je i učesnik Narodnooslobodilačke borbe od 1941. godine. U toku i poslije rata (do kraja 1948. godine) bio nа visokim partijskim i društvenim funkcijama. Poslije izlaska sa robije živio je u Svetom Stefanu. Umro je 1985. godine u Beogradu, gdje je i sahranjen.



Od 1926. godine objavljivao je svoju poeziju u zagrebačkoj "Mladosti"; skopskom "Južnom pregledu", beogradskim časopisima i listovima "Misao", "Ilustrovane novine", "Stožer", "Linija", "Smena", "Razvitak", "Književne novine", cetinjskim "Zapisima", nikšićkim časopisima "Razvršje" i "Spone", u novosadskom "Letopisu matice srpske", u sarajevskom "Pregledu", titogradskim časopisima i listovima "Stvaranju", "Ovdje", "Pobjeda". Za života djela su mu objavljena u zbirkama poezije "Pjesma i čovjek" (Cetinje, 1971) i "Snijeg i more" (Titograd, 1976), a posthumno i još nekoliko.

Ana M. Zečević rođena je u Beogradu 1972. godine. Osnovnu i srednju muzičku školu pohađala je u Moskvi i Beogradu. U Beogradu je završila i Drugu ekonomsku školu. Diplomirala je na odsjeku za Opštu muzičku pedagogiju na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi redovnog prof. dr Zorislave M. Vasiljević sa temom „Predstavnici nemačke škole – pregled i analiza” (oblast: metodika solfeđa). Magistrirala je na Katedri za teoriju muzike 2009. godine u klasi prof. Miloja Nikolića, sa tezom „Veza dramaturške uloge i muzičkog oblika horova u operama Petra Konjovića“ (oblast: muzički oblici).



Do sada je objavila knjige: "Poezija i muzika. Milenkove pesme kao inspiracija muzičkim stvaraocima" (Novi Sad – Beočin, 1998), "Al’ što pevah neće propanuti. Muzička transpozicija poezije Branka Radičevića" (Sremski Karlovci, 1999), "Mihovil Logar: Paštrovski vitez – muzička igra u tri čina" (Reževići – Podgorica 2000), "Prožimanja umetnosti: poetološke studije i ogledi" (Novi Sad – Podgorica, 2003), a urednica je zbornika zadova o paštrovskoj i budvanskoj muzičkoj tradiciji i srodnim temama "Začuh vilu u dubravu" (Beograd – Petrovac na Moru, 2016). Studije, eseje i članke objavljuje u sljedećim periodičnim i naučnim publikacijama: "Muzički talas MT", Ljetopis Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta", "Nova zora“, "Prosvetnom pregledu", "Sveskama", "Putevima kulture", "Beorami", "Prosvjetnom radu", "Kulturnom životu", "Pobjeda", "Jedinstvu", "Bibliografskom vjesniku", "Krovovi", "Sveske", "Književna reč", "Narodne novine", "Paštrovski almanah" i drugim izdanjima.