Štampanje ove impozantne monografije sa prevodom na engleski jezik svesrdno je podržala Turistička organizacija Opštine Budva. Prevod sa našeg na engleski jezik potpisuju Danijela Božović i Gordana LJubanović.

Istoričarka umjetnosti Snežana Ivović u svom osvrtu na monografiju Putnici sa kistom ističe: „Ova Monografija predstavlja dragocjeno svjedočanstvo o dvojici velikana, svestranih likovnih stvaralaca, potpunijim. Prateći njihov rad i životni put od početaka do sticanja statusa cijenjenih stvaraoca kako u Crnoj Gori tako i u drugim sredinama (Grčkoj, Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini), autorka uporedo prati i turbulenta istorijska dešavanja kojima su ovi umjetnici bili neposredni svjedoci i sudionici. Detaljnom stručnom analizom, hronologijom i mnoštvom priloženih dokumenata i reprodukcija, Dragana Ivanović je ovim djelom, upotpunjenim do sada nepoznatim podacima, rađenim strpljivo, posvećeno i sa velikom ljubavlju i entuzijazmom, postavila temelje za dalje proučavanje prvih školovanih crnogorskih slikara. Djelo braće Bocarić, koje predstavlja nezaobilazan segment za razumijevanje razvojnih tokova likovnog stvaralaštva i istorijsko-društvenih prilika s kraja XIX i prve polovine XX vijeka u Crnoj Gori i šire, prezentovano je na najbolji način ne samo stručnoj, već i široj publici.“

Svoju recenziju istoričarka umjetnosti LJiljana Zeković zaključuje sljedećim riječima: „Likovni stvaraoci braća Bocarić, Anastas i Spiridon Špiro, grčkog porjekla, školovani u Atini i Venciji, rođeni Budvani, kosmopolite, dobili su zasluženu, izvanrednu i pažnje vrijednu Monografiju čija je autorka uvažena istoričarka umjetnosti Dragana Ivanović koja je dala primjer kako se treba odnositi prema velikanima crnogorskog kulturnog nasljeđa koji svojim umjetničkim djelom i angažovanošću predstavljaju i respektabilan dio kulturne baštine drugih zemalja.“

Dragana Ivanović, istoričarka umjetnosti i muzejski savjetnik, završila je Filozofski fakultet, grupa za istoriju umjetnosti u Beogradu. Karijeru je započela u Budvi kao prvi istoričar umjetnosti u svom gradu u RO „Stari grad“ gdje je sa stručnim timom sastavljenim od arhitekata, arheologa, inženjera, konzervatora, restauratora radila na obnovi budvanskog starog jezgra poslije zemljotresa 1979. godine. Po završetku radova, firma odlazi pod stečaj a Ivanovićeva prelazi u Kulturno-informativni centar , gdje radi kao kustos u Modernoj galeriji koja je bila smještena u bivšoj zgradi Zeta filma. Godine 1991. formiranjem JU „Muzeji, galerija i biblioteka“ Budva radi u Modernoj galeriji do 2012. godine kada svojevoljno napušta posao. Od 1996. do kraja radnog angažmana obavlja dužnost rukovodioca Galerije. Od 1985. god. piše za kulturne rubrike u Pobjedi i Primorskim novinama. Kasnije, dugi niz godina piše stručne tekstove za beogradski časopis Likovni život. Autor i organizator je velikog broja samostalnih i kolektivnih izložbi umjetnika sa ex jugoslovenskh prostora i Crne Gore.

Prvi put na prostoru crnogorske likovne scene organizovala je prezentacije djela: Nikole Graovca, Slikarstvo južnoslovenskih zemalja, Žena lik u slikarstvu, Savremeno slikarstvo u crnogorskim muzejima i galerijama, zatim prezentacije djela Olje Ivanjicki, Milana Tucovića, Vladimira Dunjića, Đorđa Crnčevića, Đorđa Ilića, Miodraga Vujačića Mirskog, Rajka Popivode, Rade Selaković, Todora Stevanovića. Bio je znatan broj tematskih izložbi u saradnji sa privatnim kolekcionarima i muzejskim institucijama. Još uvijek se pamte izložbe Težnja ka lijepom (iz privatnih kolekcija), Retrospektiva Milorada Bate Mihailovića, LJubinke Jovanović i mnoge druge. Sarađivala je sa Ivanom Simeunović Ćelić na monografiji Milo Milunović 1996. godine.

U Zadužbini Ilije M. Kolarca u Beogradu, pred znatnim brojem posjetilaca, slikara, kritičara, teoretičara umjetnosti, održala je uz projekciju, srtučno predavanje o nastanku, radu i dotadašnjim uspjesima budvanske Moderne galerije, koja je bila svrstana među najbolje na teritoriji Crne Gore i Srbije u oktobru 2000. godine. Povodom obilježavanja tridesetogodišnjice rada iste objavila je publikaciju III decenije Moderne galerije.

Autorka je preko pet stotina bibliografskih jedinica o slikarima i tekstova za kataloge, predgovora i tekstova u stručnim časopisima Škver i Paštrovski Almanah. Dugo vremena bavila se životom i djelom Marka K. Gregovića i Anastasa i Špira Bocarića.

Za monografiju Budva, 1996. napisala je tekst „Likovna umjetnost u Budvi i okolini“. Bila je selektor za likovni program Grada teatra 2004. i urednik monografije Jovan Jovo Ivanović 2018. godine.