Foto: Društvo za kulturni razvoj "Bauo"

Kako je saopšteno iz Društva za kulturni razvoj "Bauo", o knjizi su govorile mr Milica Stanić Radonjić, glavna i odgovorna urednica zbornika i autorka rada, mr Ksenija Rakočević, stručna saradnica na pripremi zbornika i autorka rada, i Jelena Papović, akademska slikarka i profesorica SMŠ „Danilo Kiš“ iz Budve, dok je moderatorka programa bila Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica iz Gradske biblioteke i čitaonice Kotor (JU Kulturni centar „Nikola Đurković“).

Moderatorka programa je bila bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo koja je tom prilikom kazala da je ovogodišnja tema Međunarodnog dana ljudskih prava UN, koji se obilježava širom svijeta.

“Svi smo ljudi, svi smo jednaki”. Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 10. decembar za Dan ljudskih prava 1950. godine kako bi skrenula pažnju „naroda svijeta“ na dvije godine ranije potpisnu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, kao prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava. Deklaracija po prvi put u istoriji čovečanstava proklamuje zajedničke standarde ljudskih prava koje treba da postignu svi narodi i sve nacije svijeta, „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima“ određuje prvi član deklaracije. Nije bila pravno obavezujuća već više dio međunarodnog običajnog prava sve do Međunarodne konferencije UN o ljudskim pravima 1968. godine kada je odlučeno da deklaracija predstavlja obavezu za sve članice međunarodne zajednice. U Crnoj Gori ljudska prava zagarantovana su Ustavom”, podsjetila je Bajo.

O knjizi je najprije govorila glavna i odgovorna urednica zbornika Milica Stanić Radonjić.

,,Riječ je o naučnoj knjizi koja je, zajedno sa srednjemetražnim dokumentarnim filmom, dio kompleksnog jednogodišnjeg projekta „LGBTIQ tematika u crnogorskom društvu, medijima i kulturi tokom 20. i početkom 21. vijeka“, koji realizuju Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru (nosilac projekta) u saradnji sa LGBT Forumom Progres iz Podgorice. Projekat je podržan od Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore. Ovaj Zbornik sastoji se od šest dijelova: uvodnih napomena, recenzentskih osvrta, centralnog poglavlja (šesnaest tekstova grupisani ih u četiri cjeline), priloga (šest međunarodnih i nacionalnih propisa koji korespondiraju sa temom i na koje se u radovima referira) i registra imena i biografija 18 autora/ki. Kvalitet rukopisa knjige ne bi bio na ovakvom nivou bez zalaganja i podrške naših recenzentkinja prof. dr Ildiko Erdei i dr Ane Stolić i recenzenata doc.dr Jovana Kojičića”, kazala je Stanić Radonjić.

Jedna od autorka radova akademska slikarka i profesorica Jelena Papović, najprije je objasnila zašto se na koricama ove knjige nalazi ružićasti trougao.

,,Ovakav trougao se za vrijeme Drugog svjetskog rata koristio za obilježavanje gej populacije, koja je sprovođena u koncentracione logore. Pored toga što su to radili nacisti, to se nastavilo sa svakim narednim režimom, koji je na taj način djelovao i na našem području. U biti ove knjige jeste ljubav i razumijevanje, prihvatanje različitosti. Bilo da smo mi hetero ili homo seksualnih sklonosti, vrhunac ljubavi je da volimo ono što je loše kod svog partnera i da prihvatimo njegove mane. Na isti način da bi bilo lijepo da svi ljudi prihvate suživot i private onog ko je drugačiji i ko vodi život na drugačiji način”, istakla je Papović.

Ksenija Rakočević, stručna saradnica na pripremi zbornika i autorka rada, govorila je o LGBT aktivizmu u Crnoj Gori i otkrila kako je došlo do ideje za ovaj projekat.

,,Kako ništa na svijetu nije crno i bijelo tako i ova pandemija korona virusa nije donijela samo negativne stvari, pa je nama donijela i ovaj zbornik. Dušan Medin i ja u privatnom razgovoru smo konstatovali da u Crnoj Gori, ne postoji zbornik koji koji pristupa LGBT popuaciji sa aspekta nauke. Imajući u vidu da postoje brojni ljudi u akademskom svijetu, koji koji pišu radove ove profilacije, dobili smo ideju da bi bilo lijepo napraviti kontekst, koji bi obuhvatao pristupe koji se naslanjaju na metode sociologije, antropologiju, teorija književnosti, kvir teorije. Ideja je polako prerasla u djelo i najveći dio zasluga svakako pripada Dušanu Medinu. Ovo je sedma promocija, a u planu imamo promociju u Beogradu krajem mjeseca i u januaru u Nikšiću, tako da ova knjiga “Otkrivanje skrivenog” zaista postaje “otkrivena” publici za koju je i pisana”- zaključila je Rakočević.

Program je organizovan pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, u skladu s njihovim Lokalnim akcionim planom za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba za 2020/2021. godinu (aktivnost: promocija kulturnih sadržaja koji imaju za cilj unapređenje ljudskih prava).

,,Podsjećamo, riječ je o knjizi koja je nedavno objavljena, zajedno sa srednjemetražnim dokumentarnim filmom (link), dio kompleksnog jednogodišnjeg projekta „LGBTIQ tematika u crnogorskom društvu, medijima i kulturi tokom 20. i početkom 21. vijeka“, koji su tokom 2020-2021. realizovali Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru (nosilac projekta) u saradnji s LGBT Forum Progres iz Podgorice. Projekat je podržan na konkursu za NVO od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore (u međuvremenu transformisanom u Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore). Zbornik radova „Otkrivanje skrivenog: Crna Gora, kvir & (s)rodne teme“ je moguće besplatno preuzeti klikom na ovaj link. Knjiga je dosad predstavljena u Podgorici, Tivtu, Budvi i Pljevljima, a uskoro će biti i u Beogradu”, kazali su iz Društva "Bauo".