Foto: Pexels

U emisiji “Dobro jutro Crna Goro” Aligrudić ističe da je netačna informacija koju su objavili mediji da Fond nije donio rješenja za 3.500 majki troje i više djece koje su se s naknade vratile na minimalnu penziju.

“Samo je 98 korisnica ostalo bez te januarske penzije, sad su je primile u februaru. Znači, zbog 98 predmeta koje nismo završili. A poslali smo odgovor i naveli da nismo stigli za tih 98, a za ovih 3.500 smo završili i to, što bi rekli, kako smo znali”, kazao je on.

Dodao je da to državu na nivou godine košta nekih 20 miliona.

Istakao je da će planirani budžet će biti dovoljan da pokrije sve iznose.

“Tu smo ukalkulisali i još ova preostala dva povećanja koja će biti 1. maja i 1. septembra u visini od nekih tri odsto. To su neka planirana, projektovana povećanja, ali zavise od zvanličnih podataka i to smo obavezi da priminjujemo”, kazao je on.

Savez udruženja penzionera Crne Gore uputio je premijeru Milojku Spajiću, ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić, ali i direktoru fonda PIO-a Ranku Aligrudiću i drugim relevantnim organima dopis za reformu penzionog sistema .Pored zahtjeva za hitnom reformom penzionog sistema, Savez je uputio konkretne prijedloge za unaprijeđenje standarda penzionera uz održivost i redovnost isplate penzija, kao i poboljšanje društvenog statusa demografske grupe.

Aligrudić objašnjava da ako uđemo u reformu sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, moramo da promijenimo mnoge zakonske propise.

“Dok ih ne promijenimo, mi smo u obavezi da primjenjujemo određene institute, i ti instituti se moraju primjenjivati. Način usklađivanja, kako se određuje, zakonski je propisano da su tri redovna usklađivanja svakog četvrtog mjeseca, prvog januara, prvog maja, prvog septembra, na osnovu parametara čije zvanične podatke objavljuje Monstat kao jedina nadležna institucija, mi to primjenjujemo. Naravno da je bilo i vanrednih usklađivanja tamo gdje smo procjenjivali i gdje smo željeli da zaštitimo standard penzionera”, objašnjava on.

Kazao je da će Fond razmatrati sve sugestije jer mogu ik oni da idu prema Ministarstvu sa sugestijama.

Smatra da je prerano za da se kaže koliko će usklađivanje biti 1. maja.

“Zadnje usklađivanje je bilo 2,08. To, kažu, penzioneri nije veliko usklađivanje za sve penzije. S tim što moram da naglasim da se korisnicima najnižih penzija, znači njih preko 40.000, ne usklađuju u naredne dvije godine”, kazao je Aligrudić.

On smatra da nije dobro da se penzije usklađuju sa inflacijom jer ona može da “pojede” zaradu i povećanje, tako da smatra da je bolje da s eusklađuju sa visinom zarada.

On je naglasio da je u prošloj 2023. godini deficit fonda PIO, mimo izvornih prihoda Fonda, mimo doprinosa za PIO, bio 6,49.

“To je najbolji rezultat, radim 36 godina u Fondu, najbolji faktički rezultat kad je u pitanju naplata doprinosa i izvorni prihodi Fonda. U prošloj 2023. godini, 528 miliona su bili izvorni prihodi Fonda. Samo 36,7 miliona je bio deficit Fonda PIO, ono što smo uzeli iz državnog budžeta. Ili 6,49 odsto”, objasnio je on.

U ovoj godini planiran je budžet na 743 miliona.

“Drastično uvećan, sasvim razumljivo iz razloga ovog drastičnog povećanja. Najniža penzija je 450 eura. Planiran je doprinos, po osnovu izvornih prihoda Fonda od 611 miliona. Deficit fonda bio bi nekih 17,6 miliona”, kazao je on.

Smatra da su cifre i prognoze, vrlo problematične.

“Ključna stvar je država je garant isplate penzija. Ona garantuje isplatu penzija i redovnost isplate. Tako da za to ne moraju da brinu.

On je naglasio da je jedino Slovenija ispred nas po visini prosječne penzije.

“Pretekli smo i državu Hrvatsku”, kazao je on.

Kod nas je prosječna penzija sa zadnjom isplatom za februar mjesec 488 eura.

On je kazao da će Skupština naći način kada je rije o srazmjernim penzija.

“Radi se o nekih 3000 korisnika svazmjernih penzija. Svazmjerne penzije su one koje su regulisane putem međunarodnih ugovora. Ti ljudi imaju primanje iz dvije ili više država. Ako zbir njihovih davanja je manji od najnižeg iznosa penzije, fond PIO bi po našoj inicijativi, po našem predlogu, trebalo da im dotira do najnižeg iznosa penzije. To ne bi trebalo da bude više od nekih pet i po do šest miliona eura na nivou godine”, kazao je on.