Održite svježinu u svom domu

Sobna temperatura u boravišnom prostoru bi trebalo da je ispod 32° C u toku dana i ispod 24° C tokom noći.

Ventilatori mogu pružiti olakšanje, ali kada je temperatura u prostoriji iznad 35°C nisu djelotvorni, čak mogu biti i štetni jer pospješuju kruženje vrućeg vazduha.

Boravišne prostorije treba provjetravati tokom noći, a danju zatvoriti prozore i spustiti zaštitne roletne.

Izbjegavajte vrućine

Boravite u hladu i izbjegavajte direktno izlaganje suncu.

Izbjegavajte izlaske tokom najtoplijeg dijela dana, od 10h do 17h.

Ako morate obavljati naporne aktivnosti učinite to tokom hladnijeg dijela dana, a to je obično ujutru između 4 i 7 sati.

Izbjegavajte težak fizički rad tokom najtoplijeg dijela dana. Tokom rada je preporučljivo da pravite češće i kraće pauze da bi ste se osvježili.

Unosite dovoljno tečnosti i rashlađujte se

Unosite redovno dovoljne količine tečnosti, ne čekajte da osjetite žeđ-imajte uz sebe uvjek vodu za piće.

Izbjegavajte alkohol, gazirane, zašećerene i previše rashlađene napitke i ne pretjerujte sa unosom napitaka koji sadrže kofein.

Tuširajte se i kupajte više puta u toku dana mlakom vodom.

Jedite češće, manje obilne, lagane obroke

Jedite dovoljno svježeg, dobro opranog voća i povrća.

Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode i slatkiše.

Prikladno se oblačite

Nosite svijetlu, komotnu odjeću od prirodnih materijala.

Ako izlazite, nosite šešire širokog oboda i sunčane naočare.

Koristite zaštitne kreme za sunčanje širokog spektra.

Dugotrajno izlaganje suncu može izazvati oštećenja kože, opekotine, alergije, oštećenja očiju, druge degenerativne i maligne bolesti kože

Pomozite drugima

Kontaktirajte starije ili bolesne osobe (članove porodice, prijatelje, komšije i sl.) koji žive i provode većinu svog vremena sami.

Razgovarajte o zaštiti od vrućina sa svojom porodicom. Svako bi trebao da zna kako da se ponaša za vrijeme velikih vrućina u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem i aktivnostima.

Ako imate zdravstvene probleme

Čuvajte lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u frižideru (pročitajte uputstva o čuvanju lijeka sa pakovanja).

Tražite savjet ljekara ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se vi ili neko drugi osjeća loše

Potražite pomoć ako osjetite vrtoglavicu, slabost, uznemirenost ili imate intenzivan osjećaj žeđi i glavobolju i premjestite se na rashladjeno mjesto, što je prije moguće;

Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost;

Ukoliko osjetite bolne grčeve u mišićima, naročito u nogama, rukama ili trbuhu, odmah se odmorite jer su oni najčešće javljaju nakon fizičke aktivnosti tokom vrućina;

Ukoliko grčevi ili ostali simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju potražite pomoć ljekara.

Kada je neophodno odmah potražiti medicinsku pomoć

Ako su prisutni simptomi koji ukazuju na mogućnost nastanka toplotnog udara (vruća i suva koža, grčevi, nesvjestica, bunilo) treba odmah pozvati hitnu pomoć (broj 124 za cijelu Crnu Goru) ili osobu transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu.

Dok čekate medicinsku pomoć, osobu treba premjestiti na hladnije mjesto, staviti je u vodoravan položaj i podići joj noge. Rashlađivati je hladnim oblogama na vratu, pazuhu i preponama i prskati joj kožu hladnom vodom.

Ako je osoba bez svijesti, treba je postaviti da leži na stranu (zbog prohodnosti disajnih puteva).