Foto: Printscreen

Ašanin je podsjetio da je OB Nikšić respiratorni centar za sjeverozapadni dio Crne Gore.

"Do danas su liječena 754 pacijenta sa teškom kliničkom slikom. Na bolničkom liječenju danas su 74 pacijenta. 13 je životno ugroženo, tri su na neinvazivnoj ventilaciji, jedan na respiratoru", rekao je on.

Devet zdravstvenih radnika su kovid pozitivni u OB Nikšić. Oporavljenih pacijenata je 3.154 a u kovid ambulantama Doma zdravlja preko patronažne službe liječi se oko 750 pacijenata sa lakšom kliničkom slikom.

"Ima 100 postelja za liječenje najtežih pacijenata ali u nekom scenariju koji bi bio lošiji i zahtijevao veći broj postelja postoji mogućnost proširenja kapaciteta", kaže Ašanin.

U KCCG se liječi 79 pacijenata, u Baru 44, Beranama 32, Brezoviku 34, Pljevljima 20, Bijelom Polju 23 pacijenta, u Kotoru 11, na Cetinju devet i u Kodri 10 pacijenata.

Među oboljelima 908 djece

Institut ne raspolaže podacima o hospitalizovanoj djeci za uzrast od nula do devet godina, kazao je Begić. Ukupno je bilo 908 oboljele djece, u prvom talasu 24 a ostatak u drugom talasu.

"Juče imali jedan od sastanaka sa predstavnicima Udruženja ugostitelja. Postigli smo apsolutnu saglasnost u smislu sprovođenja i implementacije određenih mjera. Zdravlje je nesumnjivo prioritet i mislim da su u tom dijelu oni bili u nekoj mjeri i pogrešno shvaćeni", rekao je Begić.

"Kada bi se svi pridržavali propisnog postigli bismo smanjenje broja novooboljelih i stavili bi epidemiju pod kontrolu. Juče smo imali zanimljivu korespondenciju sa kolegama iz Singapura koji ne shvataju u čemu je problem u Crnoj Gori . Kod njih je sve isto osim što svi nose maske. Ako želimo da broj novooboljelih brzo i naglo usporimo onda mjere moraju biti oštre i očekuje se zatvaranje svih onih aktivnosti osim neophodnih", ističe Begić.

IJZ je za apsolutno pooštravanje mjera, magične formule nema

Ovo što se dešava na terenu ne pogoduje nikome.

"IJZ zajedno sa kriznim medicinskim štabom je za apsolutno pooštravanje mjera jer je to jedini način za očuvanje zdravlja ali i zdravstvenog sistema. Bitno je da svi shvatimo da nije tako lako otvoriti jednu poljsku bolnicu. Nije problem prostora, namještaja već to što u toj bolnici mora neko da radi. Mislim da je plan kriznog štaba proširivanje kapaciteta", navodi on.

Moramo, kako je kazao, da se zamislimo ko će biti taj ko će tamo raditi jer zdravstvenog kadra nema na birou ni na tržištu rada u okruženju.

"Svi modeli i mjere koji se primjenjuju u svijetu su stvar kompromisa i svaka država mora da vaga ova tri elementa - da li neke stvari može država da priušti, da sprovede i da li će te mjere imati efekat. To je taj balans koji sve države imaju u vidu. Magične formule nema", rekao je Begić.

"Mjere generalno jesu iste svuda i svode se na distancu, masku i higijenu ruku. Način gdje i kako će se implementirati mjere zavisi od lokalnog konteksta i mi smo tu specifični. Ono što smo mi imali nijedna država nije imala - masovna okupljanja i stepen nepoštovanja u ovoj mjeri", pojašnjava Begić.

Osvrnuo se na zabranu međugradskog saobraćaja tokom vikenda.

"Što se tiče vikenda, planirano je da se ljudi odvrate od masovnog kretanja vikendom. Mjere su namijenjene da neka ponašanja suzbiju i svedu na najmanju moguću mjeru".

Pacijenti nisu uskraćeni za ono što je potrebno

Ašanin je podsjetio da su ambulantni pregledi bili omogućeni jedno vrijeme kad je epidemiološka situacija bila bolja.

"Pogoršanjem situacije morali smo staviti van snage sve odluke o ambulantnom dijelu. Međutim, pacijenti nisu uskraćeni za ono što je potrebno. Mjere su opomena onima koji nisu na najbolji način razumjeli o čemu pričamo. Kad bi imali više razumijevanja ne bismo o ovome pričali, ne bi trebale ove mjere", rekao je on i dodao:

"Mi smo u međuvremenu u više navrata obavještavali da smo našli alternativne modele da budemo u kontaktu sa pacijentima. Jedan dio se obavlja i na druge načine. Čim se popravi epidemiološka situacija očekujem da u normalan rad vratimo ambulante. Ali ponavljam, niko nije uskraćen za sve vrste pomoći."

Ašanin se zahvalio ljudima sa hroničnim oboljenjima koji razumiju ovu situaciju i njihov položaj.

Davno smo zakasnili sa mjerama

Senad Begić odgovorio je da smo davno zakasnili sa uvođenjem strožih mjera.

"Baš davno. Ne radi se ovdje više o 14 dana nego se radilo o tome da se pokušavalo naći optimalno rješenje koje će omogućiti da živimo svoje živote sa maskom. Očigledno nismo bili u stanju to da shvatimo i imamo to što imamo", kazao je Begić.

Zdravstveni sistem CG pokazao punu potentnost

Ašanin ocjenjuje da je zdravstveni sistem Crne Gore je pokazao punu potentnost.

"Mnogo veći zdravstveni sistemi su pokazali slabost u organizaciji i zbrinjavanju. Svi se sjećamo scena iz okruženja koje treba pamtiti kao nešto što ne bi trebao biti praksa nigdje", kazao je on.

Nije želio da komentariše stanje u drugim ustanovama osim za bolnicu u Nikšiću.

"Nemam informaciju da je nekome bilo šta uskraćeno osim onoga što su preporuke kriznog medicinskog štaba. Radimo hitne hirurške intervencije, hitni pregledi se svi rade. Do prije 10, 12 dana smo radili i redovne dijagnostičke procedure i ambulantne preglede. Što se tiče smještaja, uslova za smještaj, medicinskih timova, ishoda liječenja apsolutno sam kao neko ko je prije svega ljekar a potom i na čelu ustanove, zadovoljan", rekao je Ašanin.

Ne možemo iz ovoga izaći kao pobjednici, dodaje, ako se ne solidarišemo i ne damo doprinos svemu tome.

"Imao sam priliku da vidim odnos građana u drugim državama. Oni jedni druge opominju ako im maska niže padne", navodi on.

Kod jednog dijela nema dobre namjere da se pridržavamo preventive

Po procjeni prioriteta svakog pacijenta su, kako je istakao, pregledali, zbrinuli i nikome se ništa nije desilo.

"I sve da se desi da u datom trenu nemamo smještajnih kapaciteta imamo modalitete da se to proširi. Ali ja kod jednog dijela nas ne vidim dobru namjeru da se pridržavamo preventive. Jedino što lišava opterećenja zdravstveni sistem jeste poštovanje preventivnih mjera. Moramo to shvatiti. Ne postoji armija zdravstvenih radnika. Gabariti se projektuju na osnov populacije kojoj su namijenjeni", izjavio je Ašanin.

Po njegovom mišljenju Crnoj Gori ne treba više niti jedna bolnica, već na mjestu starih treba napraviti modernije i savremenije.

"Crnogorski sistem što se tiče kadra, opreme i ljudskih resursa koncipiran je da podržava potrebe populacije kojoj je namijenjen. S ponosom mogu da kažem da smo mi kao zdravstveni sistem, uvažavajući sve okolnosti, u ovom trenutku položili ispit i u potpunosti vladamo situacijom. Svaka vremena nose izazove. Ovo je zapalo našu generaciju i ja mislim da smo to uradili na jedan korekan način", rekao je Ašanin.

Korona je bolest koja se liječi u kućnim uslovima

Begić ističe da se ova bolest kod 90 posto ili više oboljelih liječi u kućnim uslovima.

"Tako je u cijelom svijetu. Laki slučajevi i srednje teški su sve situacije koje se mogu zbrinjavati u kućnim uslovima. Pitanje je jedino koliko patronažne službe to mogu da izdrže. Broj hospitalizovanih ukazuje na najteže slučajeve", objašnava.

"Svima je jasna uloga IJZ. Institut predlaže a kako će se dalji koraci donositi ne zavisi od IJZ. Ja sam ljekar epidemiolog, ja nemam pravo da odustanem. Ne samo ja već svaki zaposleni u svakoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori nema prava da odustane. Ovdje se ne radi o davanju legitimiteta već o našim moralnim načelima da ne odustanemo. Da li ću ovdje za 14 dana ja ili neko drugi biti, mjere će biti iste i moramo naučiti da živimo sa ovim virusom", naveo je Begić.

Ovaj set mjera kao i oni raniji bili su oročeni ali on napominje da ih to nije sprečavalo kada vide da mjere ne daju rezultat dinamikom koju su željeli, da urade vanredni presjek stanja i donesu vanredni set mjera. Redovni presjek je planiran za subotu ujutru.

"Ako se nastavi sa pristizanjem informacija koje ukazuju na nepoštovanje mjera jasno je svima da moramo ići sa pooštravanjem mjera. Apsolutno nevoljno jer nikome nije lako, da ne pomisli neko da IJZ voli što predlaže zatvaranje određenih aktivnosti", zaključio je Begić.


(FOS Media)