Foto: Portal RTV Budva

Tim povodom, a s ciljem upoznavanja javnosti sa dokumentom i dobijanja mišljenja stručne javnosti o istom, u Akademiji znanja održan je okrugli sto za južni region, na kome su detalje prezentovali v.d. glavnog državnog arhitekte Vladan Stevović, predstavnici resornog ministarstva, Inženjerske komore Crne Gore, Arhitektonskog fakulteta, Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore i nevladinog sektora.

Situacija u sektoru građevinarstva je prilično alarmantna, naročito način na koji se pristupa gradnji i odnosi prema određenim vrijednostima, kojih naša zemlja nesumnjivio ima naglasio je vršilac dužnosti glavnog državnog arhitekte Vladan Stevović i dodao da kako je zemljište najvrjedniji resurs i kao takav prilično lako potrošen i plan je da se napravi novi osvrt na kompletno stanje s obzirom na to da je strategija iz 2017. godine u fazi preispitivanja.

"Ona je trenutno imenovana kao državna smjernica razvoja arhitekture, ali plan je da bude u stvari državna strategija razvoja arhitekture koja će da ima mnogo ozbiljnije značenje u smislu neophodnosti sprovođenja. Veoma često se postavlja pitanje u stručnoj javnosti zašto smo se uopšte ponukali da uđemo u ovu proceduru u ovom trenutku, kad nije do kraja ni jasno kako će dalje funkcionisati čitav sistem. Ali smatramo da je jako bitno da se bavimo ovom temom koja je suština našeg posla u odnosu na to da problematizujemo trenutno zakonsko rješenje i pitanje dal će takvo da opstane i na koji način će u budućnosti da se tretira prostor, planiranje i izgradnja", kazao je Stevović.

Jedan od članova radne grupe za izradu dokumenta je Marko Stijepčević iz Inženjerske komore Crne Gore koji je napravio paralalu između zakonskih regulativa Crne Gore i zemalja Evrope. Razmatrajući način na koji pristupamo našem naslijeđu on prezentuje pojam prostorne reciklaže. Kako on smatra neophodno je prije nove gradnje objekata preispitati da li je moguće obnoviti postojeće i staviti ih u ponovnu finkciju.

Predstvanica NVO "Kana" Milica Vujošević govoreći o razvoju ruralne arhitekture ističe nedostatke iste i navodi da je u tom kontekstu neophodno pristupiti strateškom planiranju sela i načinima za vrćanje atraktivnosti selima revitalizacijom postojećih objekata, ali i izgradnjom novih u skladu sa smjernicama.


Foto: printscreen

U ime Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore Sofija Hajrizaj naglašava da je u cilju obnove tradicionalnih objekata nužno vratiti ljude u sela. Najčešće su, kako dodaje, očuvane one ruralne sredine koje su najmanje pristupačne za novu gradnju.

Plan razvoja arhitekture urbanih sredina predstavila je Marija Bojović sa Arhitektonskog fakulteta koja je tom prilikom iznijela zajedničku problematiku arhitektura sva tri regiona naše zemlje. U pitanju su, kako navodi, širenje gradova koje nije praćeno i razvojem, zatim graditeljski diskontinuitet te nepripadanje vremenu i prostoru objekata koji se planiraju i grade, a ono što je specifičnost južnog regiona jeste izgradnja u obalnom pojasu i zaleđu gradova, zaklanjanje horizonta i neadekvatna međusobna udaljenost između objekata.

Viktorija Nikolić iz Ministarstva ekologije prostornog planiranja i urbanizma naglašava činjenicu da je u Jugoslaviji Crna Gora bila najneurbanizovanija zemlja sa procentom urbanizacije 6,5 odsto 1921. godine, da bi isti deset godina kasnije iznosio 7,5 odsto dok je u poslijeratnom periodu došlo do ubrzane urbanizacije koja se nije zasnivala na adekvatnim planskim postavkama i unaprijed postavljenim strategijama.

Oko velikih industrijskih zona formirale su se velike urbane sredine što je postalo teret u kvalitetu života savremenog čovjeka, smatra Tamara Marović, takođe predstavnica resornog ministarstva. S tim u vezi neophodno je unaprijediti sociološki i kulturološki aspekt zbog čega su dva ključna izazova: pozicioniranje industrijskih zona i prostorno urbanitičko planiranje ovih prostora.

U planu je da se dokument u obliku nacrta završi do kraja jula tekuće godine nakon čega će uslijediti nova serija prezentacija istog u cilju eventualnih izmjena i dopuna. Državne smjernice razvoja arhitekture treba da budu glavni alat u aktivnostima koje se odnose na davanje saglasnosti, ili zahtjeva na idejna rješenja, tretranje određenih specifičnih tema i da napravi zdrav okvir za buduću sanaciju i bavljenje temom arhitektutre, urbanizma i životnim prostorom na pravi način.

J.M.