Foto: Narodna biblioteka Budve

Radomir Uljarević je rođen 1954. godine u Ravnim Gomilama, selo Gornja Vrbica kod Bileće. Objavio je sljedeće knjige:
„Mijena“ (1979), „Britva“ (1980), „Prikupljanje podataka“ (1981), „Primalni krik“ (1985), „Presa“ (1985), „Predgovor“ (1989), „Zimski dvorac“ (1990), „Dvostruka kolevka“ (izbor iz poezije - 1991), „Govori i članci“ (1993), „Pesme i prevodi“ (izbor iz poezije - 1994), „Pamantul fagaduintei“ (na rumunskom - 1997), „Opis“ (2000), „Intoarcerea lui Prometeu“ (na rumunskom - 2000), „Ni a“ (2002), „Neke stvari i ostalo“ (2007), „Crna kutija“ (2008), „Bilećko proročanstvo“ (2009), „Škola odučavanja“ (2015), „Novi časovi“ (2017, drugo izdanje 2020), „Čierna skrinka“ (na slovačkom - 2018), „Novi migovi“ (na makedonskom - 2019), „Gradivo“ (2019, drugo izdanje 2020), „Pepeo“ (2020), „Od svega po dvoje“ (2021), „Do isteka peska“ (2022) i „Živi kreč“ (2023).

O pjesništvu Radomira Uljarevića objavljene su knjige „Novi Časovi“ i „Sve ću vas kazati kod Boga“.

Za književni rad dobio je nagrade: UKCG (1981); Kondir Kosovke devojke (1989); Kočićevo pero (1993); Risto Ratković (2006); Vidovdanska povelja (2012); Senior kulture (Rumunija, 2014); Miodrag Ćupić (2016); Kalinovački petrovdanski vijenac (2017); Leteće pero (Bugarska, 2017); Velika bazjaška povelja (Rumunija, 2017); Pesničko uspenije (2017), Zlaten prsten (Makedonija, 2018); Arka (2019), Zmajeva nagrada Matice srpske (2021).
Autorski projekti: Trg pjesnika u okviru Grada teatra; Dani prve štampane knjige u Crnoj Gori; NJegoševe večeri poezije; Auto(r) na korzou - književni festival u Nikšiću; Trg od ćirilice u Crkvicama i Herceg Novom (nagrada Pečat Hercega Šćepana, u saradnji sa Svetigorom); Festival knjiga za djecu i omladinu u Herceg Novom, Festival Ćirilicom u Budvi (nagrada Sveti Stefan Štiljanović, u saradnji sa JU Narodna biblioteka Budve).

Glavni je urednik u izdavačkim kućama Oktoih, Podgorica, i Štampar Makarije, Beograd.

U opisu se navodi: "Knjiga „Međustanica“ autora Radomira Uljarevića predstavlja jedinstveno literarno djelo koje spaja lirsku osjetljivost sa epskom pozadinom, stvarajući time nešto što se može opisati kao hercegovačka metafizika. Uljarevićeva sposobnost da uočava čuda u svakodnevnim situacijama i predjelima transformiše obično u neobično, pružajući čitaocu pogled na svijet kroz prizmu izuzetne imaginacije. Vreme i prostor u ovom djelu su fluidni i nepredvidljivi, a zakoni fizike su više predmet humora nego naučnih principa.

Priče u knjizi su isprepletene sudbinama putnika na neobičnom putovanju, gdje se čini da su sve konvencije i očekivanja suspendovani. Uljarevićev narativ je prepun iznenađenja i otkriva svijet u kojem su granice stvarnosti i fantazije nejasne. Autor ne izmišlja priče, već ih otkriva i poentira, upoređujući se sa majstorima poput Borhesa i Bruna Šulca, ali u kontekstu hercegovačke pustinje. Kritičar Želidrag Nikčević naglašava da ovo djelo nudi čitaocima bogat i složen literarni svijet, pun čuda i neobičnosti koje se odvijaju u svakom uglu svijeta koji Uljarević opisuje."