Roditelji.me logo
User

••••

Coccodrilo
Procedure i Izazovi Samohranog…
HiPP
Coccodrilo
Procedure i Izazovi Samohranog…
Predstavnici prosvjetnih radnika predlažu da obrazovne ustanove sa velikim brojem učenika funkcionišu puno radno vrijeme tako što će polovina đaka iz jednog odjeljenja ići na prvi čas svih predmeta u sedmici, a druga polovina na drugi čas, za dvočasovno zastupljene predmete, kakva je većina. Za tročasovne, odjeljenje se dijeli takođe na dvije grupe s tim što se treći čas održava preko zoom ili drugih online aplikacija. Kako se navodu u predlogu, jednočasovni bi se organizovali sa jednom grupom odnosno po pola odjeljenja po sedmici.

PediKidKapi
Ovaj predlog u praksi znači da ako jedno odjeljenje ima matematiku dva puta sedmično, onda jedan dan dolazi 15 učenika, a drugi ostalih 15, a na oba časa se radi dominantno obrada gradiva.

Za mješovite škole sugerišu da rade u dvije smjene i tako se smanji frekventnost kontakata, a takođe po dvočasovnom principu.

Časovi fizičkog vaspitanja bi se održavali na otvorenom gdje god je to moguće. Praktična nastava bi se sprovodila takođe po grupama.

Đačke kuhinje i israhrana u vrtićima funkcionisali bi prema preporukama Nacionacionog tijela za zarazne bolesti, a iz Prosvjetne zajednice podsjećaju da svi restorani u Crnoj Gori rade.

Časovi u 1. razredu osnovne škole bi se sveli na 50 odsto predviđene norme. Za razrednu nastavu morao bi se uraditi poseban plan shodno pojedinačnim školskim uslovima.

Svi časovi u učionici trajali bi 5+25 minuta od čega bi 5 minuta bilo posvećeno obnavljanju gradiva, a 25 minuta obrađivanju s tim što bi odstupanja u ovom fleksibilnom modelu bila 30 odsto.

“Časovi bi trajali maksimalno 30 minuta zbog opterećenja pod maskama. Ostatak od 15 minuta, profesor bi nadoknađivao obaveznom komunikacijom preko školske platforme ili na drugi odobreni jedinstveni način. Za taj rad mora podnositi periodični izvještaj”, predlažu prosvjetni radnici.

Rad sa učenicima preko interneta bi uključivao jedan izbor umjesto višestrukih platformi. Ispitivanje i ocjenjivanje bi se sprovodilo isključivo u školi, dominantno testovima po modelu koji je važio za maturski ispit. Nastavnik koji realizuje test ili pismeni zadatak obezbjeđuje adekvatnu prostoriju odnosno dvije prostorije u saradnji sa upravom škole i uz asistenciju dežurnog profesora ili školskog pedagoga.

Usmena interakcija, domaći zadaci, radovi i slično bi se uzimali u obzir samo sumarno za zaključnu ocjenu. Nastavnik mora raspolagati bazom navedenog materijala, pojašnjavaju iz Prosvjetne zajednice.

Nastavni plan bi se usaglašavao na nivou aktiva sedmično. Uz školski rad, emitovala bi se paralelno i TV predavanja prije i poslije podne na posebnim kanalima i na Youtube kanalu, kao podrška, a nikako kao osnova za rad i procjenjivanje rezultata rada.



“Za sva TV predavanja postojao bi jedinstven plan koji koreliše sa jedinstvenim planom na nivou države za sve predmete. Na taj način ne bi bilo kašnjenja, mimoilaženja, ponavljanja itd. Za TV predavanja bi profesori bili plaćeni po ugovoru o honoraru”, navodi se u predlogu.

TV predavanja pojedinačno ne bi mogla biti kraća od 15 minuta i realizovana niti emitovana bez stručnog nadzora. Viber grupe i drugi načini masovnog komuniciranja bile bi opcije isključivo u autonomiji nastavnika u skladu sa potrebama kako on/ona procijene da je neophodno.

Svakog 1. u mjesecu radila bi se evaluacija rada anketiranjem učenika i Savjeta roditelja i u slučaju neefikasnosti ili nezadovoljstva reagovalo promptno.

Za vrijeme školskog rada poštovale bi se sve mjere NKT. Za djecu sa hroničnim oboljenjima i drugim zdravstvenim tegobama uradio bi se poseban program za učenje na daljinu i tako 100% eliminisao rizik. Za profesore sa hroničnim oboljenjima i drugim zdravstvenim problemima na njihov zahtjev uz priloženu medicinsku preporuku trebalo bi obezbijediti isključivo rad na daljinu, bez dolaska u školu.

“Sve škole treba opskrbiti ručnim detektorom tjelesne temperature kojim bi se zaposleni provjeravali po dolasku na posao a po potrebi i učenici”, predlog je prosvjetnih radnika.

Iz Prosvjetme zajednice objašnjavaju da je ovo načelni predlog, kao i da su sve stavke posebno razrađene i objašnjene u posebnom dokumentu, a pozivaju nadležne da bar jednom uvaže riječ dokazanog strukovnog udruženja.

Podsjećaju na osnovne pretpostavke UNICEF-a u kojima se navodi da ne postoje dokazi o korelaciji između stope prenosa bolesti i otvorenih ili zatvorenih škola ali da postoje višestruki dokazi o negativnim učincima zatvaranja škola uz dugoročne implikacije po učenje, sigurnost, zdravlje i dobrobit djece.

“Redovan odlazak u školu djeci ne znači samo u vaspitno-obrazovnom smislu, već djeluje i mentalno okrepljujuće naročito na djecu koja su često na marginama društvene brige. U našem razorenom društvu mnogo se trauma razvija naročito u krhkim porodicama, u onim u kojima su djeca zlostavljana, zanemarena ili zbog tereta disfunkcionalnosti prepuštena nemaštini i samima sebi”, ukazuju iz Prosvjetne zajednice.