Prema njegovim riječima, period od katastrofalnog zemljotresa 1979. godine do 1986/87. godine, Stari grad skoro da nije postojao.

"Prvo je bio jedna gomila kamenja, da bi se godinama kasnije renovirao i stvarao. To je za ovaj grad bila neobična situacija. Imate Stari grad a nemate ga. Pravila se posebna atmosfera u gradu sa nestpljenjem iščekujući njegovo otvaranje. Istovremeno, ekipa ljudi koja je maštala jedan drugačiji grad, među njima Svetozar (Marović) i ja, smatrali smo da bitno treba promijeniti koncept grada. Da postane vodeći grad umjetnosti, filozofije, koji bi imao svoje mjesto u regionu, Evropi i, što da ne, šire. Tražili smo na koji način da napravimo jedinstveni identitet ovoga grada", istakao je Zolak.

Da bi se krenulo na pravi način, kako je kazao, trebalo je napraviti nekoliko paralelnih poteza.

"Prije svega, pokrenuli smo proces reorganizacije kulturnih djelatnosti u opštini Budva. Miroslav Luketić smo te zime obišli opštine duž čitavog primorja, od Pule i Rovinja do Ulcinja i gledali kako su kod njih organizovane kulturne djelatnosti. Projekat koji smo tada izradili i koji je SO Budva usvojila, postavljene su osnove za Grad teatar, Radio Budvu i sve što se kasnije dešavalo", naglasio je Zolak.

Ideja je bila formiranje Grada teatra, multimedijalnog spektakularnog festivala i najbolji čovjek za to, sa ogromnim publicitetom i brojnim festivalima za sobom, bio je Ljubiša Ristić.

"Paralelno sa festivalom, otvarali smo i Radio Budvu. I u to mirno vrijeme socijalizma, kada nijeste imali puno protivriječnosti u javnosti, kada nijeste imali puno medija, osjećali ste potrebu da imate javnu komunikaciju i da utičete na formiranje javnog mnijenja. Zato danas svaka politička partija, kad osvoji vlast, hoće da promijeni urednike, novinare da bi uticala na javnost i kreirala javno mnijenje kako joj odgovara. Bili smo svjesni da promjena koncepta grada i formiranje festivala ne mogu uspjeti ukoliko nemamo mogućnosti uticaja na javno mnijenje i javnost i tako je, između ostalog, nastao Radio Budva", kazao je Zolak.

Festival Grad teatar je već od samog osnivanja, prema riječima Zolaka, bio prst u oku crnogorskoj javnosti i izazvao stresove na društevnoj, kulturnoj sceni, ali i političkoj sceni.

"Prvi festival je bio vaninsitucionalan, jer je njegov jedini osnov organizovanja bio samoupravni sporazum između SIZ-ova kulture Budve i Subotice odakle je dolazio Ristić. Iste jeseni, nakon mog izbora za direktora Kulturnog centra i shodno ranije urađenom projektu o reorganizaciji kulture, mijenjam Kulturni centar u Kulturno informativni centar, sa osnovnom idejom da uz kulturni objedinimo i informativni segment, Radio Budvu i Primorske novine. I tako sam ja postao direktor Kulturno informativnog centra i Grada teatra istovremeno", pojasnio je Zolak.

Investitor za Radio Budvu je bila radna organizacija u osnivanju, Stari grad. Kako je naglasio Zolak, ta radna organizacija je počela i završila kao radna organizacija u osnivanju, ali je u potpunosti finansirala osnivanje Radio Budve.

"To nije bilo legalno, jer je radna organizacija u osnivanju Stari grad sva sredstva pribavljala od sredstava solidarnosti koje su sve države bivše Jugoslavije izdvajale za sanaciju posledica zemljotresa. Svi su to znali, ali nikome nije smetalo. Mi smo dobili, za to vrijeme, fantastično urađenu radio stanicu u zgradi Zeta filma sa dva studija i novom opremom. Da bi sve krenulo na pravi način, pozvali smo Velibora Čovića, koji je u to vrijeme imao imidž avangardnog novinara urednika, da bude urednik Radio Budve", istakao je Zolak.

Prvo Dobro jutro Budvanima sa talasa Radio Budve poželjela je i sama Budvanka, Nada Krivokapić, novinarka voditeljka je bila Nina Mudrinić i ona je, prema riječima Zolaka, i obilježila te početke, dok je za noćni program je bio zadužen Mige Burić, a tehniku Igor Zenović i Dragan Kovačević.

"Tih prvih dana sam bio ubijeđen da će Radio Budva opstati zato što je lokalna, gradska radio stanica, ali nijesam bio ubijeđen da će opstati Grad teatar. Opstao je i Grad teatar, doduše šepa kao invalid, svake godine iz problema u problem, ali moraće i on to da riješi jednom i da nađe svoje mjesto u ovom gradu i državi. Nikad ga nijesam doživljavao kao klasični pozorišni festival u šta su ga pretvorili i što je njegov najveći usud. Dok se bude pozicionirao kao klasični pozorišni festival, neće naići na prijem u poslovno političkoj javnosti koja treba da izvadi pare i to plati", kazao je Zolak.