Sa sastanka, Foto: gov.me

"Tokom druge runde ekspertskih razgovora, vođenih juče i danas, prihvatili smo: Prvo – Da se postupak utvrđivanja zemljišno-knjižnih upisa iz upravnog postupka premjesti u redovni sudski postupak gdje teret dokazivanja vlasništva pada na državu a ne crkvu. U tom smislu predložili smo potpuno novi član 63 Zakona, čime smo prihvatili predloge Crkve. Drugo – Da Srpska pravoslavna crkva nastavi sa korišćenjem svih crkvenih i manastirskih objekata, imanja i drugih nepokretnosti koje su državno vlasništvo ili se u sudskom postupku utvrdi da su državno, vjersko i kulturno dobro. I u tom smislu smo predložili potpuno novi član 64 Zakona, i jasno isključili mogućnost da vjerske objekte može korisiti bilo koja vjerska zajednica osim Mitropolije crnogorsko-primorske i drugih eparhije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Treće – Da ove izmjene usvojimo već preksjutra na Vladi i proslijedimo Parlamentu radi izjašnjavanja u hitnoj proceduri do kraja ovog mjeseca", rekao je premijer Marković.

Kako je pojasnio, ovo bi značilo da svetinje više nijesu napadnute kako to Crkva predstavlja.

"Odnosno da bi izmjenama i dopunama Zakona bile u potpunosti i trajno zaštićene! Riječju – da više nema govora o njihovoj navodnoj ugroženosti kako se spočitavalo Vladi", kazao je Marković u obraćanju javnosti.


Marković, Foto: gov.me

Premijer je rekao da ovim ustupcima, čiji su prevashodni ciljevi prevazilaženje nesuglasica i podjela u pravoslavnom biću Crne Gore i izgradnja povjerenja između Države i Crkve, Vlada sa svoje strane nije postavila bilo kakve uslove.

"Jedini zahtjev Vlade bio je registracija svih crkava i vjerskih zajednica, pa i Srpske pravoslavne crkve i njenih eparhija, po slovu zakona. Registracija, koja je bila obaveza i po ranijem Zakonu. Registracija, na način kako to uređuju sva civilizovana i demokratska društva. Nažalost, crkva je to odbila."

Naglasio je da je sa žaljenjem primio informaciju da razgovori nijesu rezultirali uspjehom.

"Željeli smo da kroz dijalog obezbijedimo dodatne garancije za položaj eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, da osiguramo postojeći režim korišćenja crkvene imovine i ostvarivanja vjerskih prava i sloboda pravoslavnih vjernika, odnosno uslove za nesmetano vršenje vjerske službe od strane njihovih sveštenika. U tom smislu, za više od pola godine od stupanja na snagu ovog zakona, vjerski, imovinsko-pravni i crkveni poredak Mitropolije i ostalih eparhija ostao je nepromijenjen", istakao je premijer.

Kako je poručio, litije i proteste koje je Crkva organizovala uprkos složenoj i opasnoj epidemiološkoj situaciji sa koronavirusom, prihvatali su i prihvataju kao izraz slobode okupljanja i iskazanog neslaganja sa pojedinim rješenjima i odlukama donijetim u demokratskoj proceduri.

"Bez obzira na to, razgovori su vođeni strpljivo i posvećeno u okviru delegacija države i crkve, a pored toga i u više navrata, i na najvišem nivou državnih i crkvenih zvaničnika. Paralelno, održana je i prva runda razgovora na nivou ekspertskih timova. Tokom svakog od ovih razgovora, ključni i najvažniji zahtjev crkve – što je i poznato javnosti kao i relevantnim međunarodnim adresama – bilo je osiguranje korišćenja vjerskih objekata nakon okončanja postupka pred nadležnim organima ili sudom, te izmjena Zakona u smislu propisivanja isključive nadležnosti parničnog suda za pitanja upisa prava svojine. Da pojasnim, nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Srpska pravoslavna crkva nije prihvatala nadležnost istih onih organa uprave kod kojih je decenijama unazad vršila upise prava svojine u svoju korist! Pitanje imovine, podsjetiću vas, bilo je na stolu i tokom same rasprave za donošenje Zakona, kad sam na zahtjev lidera opozicije, napuštajući skupštinsko zasijedanje, prihvatio da se sastanem sa mitropolitom Amfilohijem, pokušavajući da iznađemo rješenje za to pitanje. Ni tada a ni nakon usvajanja Zakona, nije bilo drugih važnih i otvorenih pitanja od strane Crkve", kazao je Marković dodajući da je SPC ostala pri ustaljenoj praksi da, kako je naglasio, funkcioniše izvan pravnog sistema, izvan pravila i procedura.

"A decenijama iza nas to se ogledalo u: Neregulisanom boravišnom statusu za sveštenstvo i monaštvo dovedeno sa strane, a koje služi u našim crkvama i manastirima; Neregulisanom radnom i penzijskom statusu i stranog, ali i domaćeg sveštvenstva; Neplaćanju poreskih obaveza za prihode od crkvenih biznisa i poslova; Nepoštovanju zakona i drugih propisa Crne Gore; Stavu crkvenih velikodostojnika i starješina da država treba da se registruje kod njih."

Odbijanje registracije u demokratskom svijetu znači, dodaje premijer, nepriznavanje samog sebe i svog subjektiviteta, neprihvatanje društva i države i nepriznavanje legitimnog društvenog i pravnog poretka.

"Uz žaljenje što nijesmo uspjeli da postignemo dogovor koji je potreban Crnoj Gori, a kojem smo otpočetka bili posvećeni, koristim priliku da poručim da će Vlada i u budućnosti garantovati vjerske slobode; osigurati mirno uživanje crkvene imovine. Crna Gora je slobodna i sekularna država, u kojoj, uz poštovanje zakona, nikada i ni na jednom mjestu – vjernicima, vjerskim službenicima, crkvama i vjerskim zajednicama, ne smije i ne može biti tijesno", zaključio je Marković.

Povodom posljednjih razgovora o Zakonu o slobodi vjeroistovjesti oglasili su se i iz Episkopskog savjeta SPC u CG.

Oni su napomenuli da su se, i pored ogromne zabrinutosti sveštenstva, monaštva i vjernog naroda, odazvali pozivu Vlade Crne Gore na dijalog, očekujući i vjerujući da će se doći do zajednički prihvatljivog rješenja spornih odredbi zakona na bazi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji je, kako su istakli, 11. marta ove godine zvanično dostavljen Ekspertskom timu Vlade.

"Crkva Božija je i ovom prilikom posvjedočila da je po svojoj bogočovječanskoj prirodi i misiji u svijetu bila, jeste i ostaje otvorena za dijalog kao put i način za rješavanje otvorenih pitanja. Očekivali smo da je Ekspertski tim Vlade od 11. marta ove godine do danas imao dovoljno vremena da razmotri naše predloge i da će nam u pisanoj formi dostaviti odgovor na njih. Na žalost, do toga nije došlo", piše u saopštenju.

Iz Episkopskog savjeta su sa žaljenjem konstatovali da je najnovijim predlogom Vlade pred Crkvu postavljen ultimatum.

"U vidu obavezne registracije Mitropolije i eparhija SPC u Crnoj Gori uprkos činjenici da kao crkvene ustanove postoje na prostoru Crne Gore punih osam vjekova. U potpunosti je ignorisano istorijsko postojanje i pravni subjektivitet Mitropolije i eparhija. Zahtjevom Ekspertskog tima Vlade je na taj način ignorisana i odluka Svetog Arhijerejskog Sabora SPC od 26. maja 2006. godine kojom je to najviše tijelo SPC pod predsjedništvom blaženopočivšeg Patrijarha Pavla, priznajući obnovljenu nezavisnost Crne Gore, zapravo izvršena prijava tradicionalnog kontinuiteta subjektiviteta drevne Zetske Mitropolije i ostalih episkopija u Crnoj Gori. Navedena odluka je 1. decembra 2006. godine zvanično uručena tadašnjem predsjedniku Crne Gore g. Filipu Vujanoviću", naglasili su i dodali:

"Osim toga, ignorisana je i prijava koju je 8. marta 2012. godine Mitropolit Crnogorsko-Primorski g. dr Amfilohije zvanično dostavio Ministarstvu unutrašnjih poslova, o čemu postoji dokaz koji je poznat i dostavljen je Vladi Crne Gore."


Episkopski savjet, Foto: mitropolija.com

Smatraju da je, nakon svih navedenih akata Crkve, neviđeno poniženje u vidu ultimatuma Crkvi da se ponovo registruje.

"I da iznova, kao nekakva novoformirana vjerska zajednica, stiče pravni subjektivitet koji je priznat i prepoznat od svih vlasti, pa čak i okupatorskih, kroz vjekove do danas. Niko i nikada do danas nije postavio pitanje postojanja pravnog subjektiviteta ove Crkve i njenih svojinskih prava na Svetinjama i ostaloj zavještanoj crkvenoj imovini, o čemu postoji bezbroj dokaza od Otomanske imperije preko Kraljevine Crne Gore do SFRJ! I ovom prilikom podsjećamo da smo 11. marta ove godine Vladi dostavili pravno utemeljen predlog za postupak evidentiranja Crkve i vjerskih zajednica u evidencioni registar, što je ponovljeno i 20. jula ove godine od našeg Ekspertskog tima, ali nažalost bez uspjeha."

Crkvi, kako su kazali, nije svojstveno da ispostavlja ultimatume nikome, pa ni Vladi Crne Gore. Tako je, naglašavaju, bilo i u ovom slučaju.

"Jer smo, i pored određenih stručnih primjedbi, prihvatili 61 od ukupno 66 članova Zakona. U odnosu na pet spornih članova, predložili smo izmjenu i dopunu i to samo u dijelu kojim se ne poštuje i poništava viševjekovni identitet, dostojanstvo, subjektivitet i Svetinje Crkve i kojim se Crkva, jedina u Crnoj Gori i to mimo svakog prava i elementarne pravde, primorava da dokazuje da su crkvene Svetinje crkvene, a ne državne. Svima je jasno, bez obzira što Vlada uporno obmanjuje međunarodnu javnost, da u zakon nije implentirana nijedna suštinski bitna preporuka Venecijanske komisije od 24. juna 2019. godine", naveli su.

Dodali su da su razmotrili Vladin predlog potencijalnih izmjena članova 63 i 64 zakona i konstatovali da su oni u suštini obesmišljeni.

"Uz insistiranje Vlade na opstanku člana 62 zakona kojim se, istina uslovno, crkvena imovina proglašava za državnu, iako to ona nikada nije bila u istoriji Crne Gore. Nikako ne može da izdrži test elementarne logike činjenica da je Vladi u decembru 2019. i u martu 2020. godine bio prihvatljiv predlog naše Crkve kojim se garantovao pravni subjektivitet Crkve i vjerskih zajednica, koji su stekle po svom istorijskom kontinuitetu i ranijim propisima, a da joj je sada upravo to postalo sporno, te i da se pitanje Svetinja sada naprasno i ultimativno uslovljava registracijom."

Episkopski savjet ocjenjuje da Vlada, za razliku od Crkve, ni ovom prilikom nije imala iskrene namjere da se kroz dijalog dođe do zajednički prihvatljivog i održivog rješenja.

"Već je poziv za dijalog očevidno služio za nove ucjene Crkve i aktuelni politički marketing, u čemu Crkva ne može i ne želi da učestvuje. Namjere i cilj Vlade je, na žalost, pokazao i pokazuje višemjesečni progon sveštenstva, monaštva i vjernog naroda počev od učešća na mirnim litijama, preko neodobravanja privremenih boravaka sveštenstvu i monaštvu do rušenja Svetinja. Episkopski savjet, imajući u vidu složenost situacije u Crnoj Gori, smatra da bi prihvatanje našeg predloga izmjena i dopuna Zakona predstavljalo puno poštovanje Ustava i pravnog poretka Crne Gore i presudno doprinijelo smirivanju tenzija i napetosti u društvu. U pitanju je jedinstveni način da se prevaziđu suštinske podjele i problemi koji već duže vrijeme potresaju i razdiru Crnu Goru", zaključuje se u saopštenju.

Pregovori ekspertskih timova Vlade i eparhija SPC započeti su 11. marta ove godine, a druga runda počela je juče. Do dogovora još uvijek nije došlo.