Ilustracija, Foto: Pixabay

“Ne može doći do povećanja plata dok ne krene, po mom mišljenju, jedna horizontalna reforma koja se tiče s jedne strane fiskalne reforme, a s druge strane da dođe i u monetarnom sistemu do izmjena Zakona o radu komercijalnih banaka”, kazao je Filipović za portal RTCG.

U predlogu budžeta za narednu godinu nema mjera za povećavanje prosječne plate na hiljadu EUR, kako je to obećavala Evropa sad, a Filipović smatra da će morati da se sačeka april da bi se vidjelo koje reforme će Vlada da predloži.

Najave o povećanju zarada on vidi kao politički potez koji će zavistiti od ekonomskih parametara.

“Ja sam apsolutno neko ko je za radikalne reforme, neko ko nije za neko pretjerano očekivanje. Smatram da oni trebaju da idu i u fiskalnu i u reformu državne administracije u istom mahu i da trebaju da stvore uslove da naša privreda, odnosno tržište sami proizvode novac. Smatram da na rashodnoj strani sa jednom pametnom strategijom, ima dovoljno sredstava za uštedu”, rekao je Filipović.

Upravo će reforme, kako smatra, biti i najveći izazov za narednu godinu.

“Da li ću ući u reforme ili ne, ili će napraviti ekonomski “step back” i ne ući u te reforme, mislim da će to biti najveći izazov. Pri čemu ne mislim samo na fiskalne, nego na one reforme koje najviše opterećuju crnogorsko društvo u ovom momentu, a to je nepotrebna velika administracija”, objasnio je Filipović.

On je dodao da se mora krenuti i u izmjene Zakona o javnim nabavkama.

“Zato što važeći zakon omogućava različite mogućnosti i veliki novac izlazi iz Crne Gore, koji bi u nekim drugim postavljanjem velikim dijelom ostajao u državi”, naveo je Filipović.

On je kazao da je u Predlogu budžeta za narednu godinu interesantan dio koji se odnosi na kapitalne investicije sa jedne strane i rashode sa druge, gdje nema predloga za smanjenje javne administracije.

“Što se tiče samih kapitalnih investicija, mislim da je negdje oko 240 miliona EUR predviđeno, ali opet u tom dijelu su apsolutno sve investicije koje trebaju da se urade. Od kapitalnih projekata to su u ovom momentu druga dionica auto-puta, brze ceste i digitalizacija društva”, rekao je Filipović i dodao da za te projekte nema jasno navedenih rokova, ni način finansiranja.

Predlogom budžeta za narednu godinu predviđeno je i zaduženje do 650 miliona EUR, od čega 500 miliona za vraćanje starih dugova. On je podsjetio i da su kamatne stope za aktuelno zaduženje oko 6,5 odsto kod domaćih banaka.

Filipović je naveo da je interesantno pitanje po kojoj cijeni će se država zadužiti i da li će to biti na domaćem ili stranom tržištu.

“Mislim da je znatno interesantnije i postoji ta mogućnost da se zaduže na domaćem tržištu, da se iskoristi ta pozicija što naši građani u bankama imaju oko dvije milijarde EUR u ovom momentu. Mislim da je to jedan ozbiljan potencijal u koliko žele da se zaduže emisijom finansijskih instrumenata na domaćem tržištu i mogućnošću građana da kupe novac jeftinije”, rekao je Filipović.

On smatra da je na domaćem tržištu bolja pozicija za pregovaranje i definisanja cijena za zaduživanje.


(MINA-BUSINESS)